{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šehović: Ogroman dug Srbije za korištenu električnu energiju iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta

F
11.8.2015. u 09:45
72
33
Šehović: Ogroman dug Srbije za korištenu električnu energiju iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta
72
Šehović: Ogroman dug Srbije za korištenu električnu energiju iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta
Hidroelektrana Bajina Bašta
Institucije vlasti u BiH trebaju hitno obnoviti proces ostvarivanja nespornog prava države Bosne i Hercegovine na svoj dio proizvedene električne energije iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta - smatra konsultant za energiju i energetsku efikasnost Hilmo Šehović.
Tvrdi da je ogroman dug Srbije za, kako navodi, prisvojenu, otuđenu, ilegalno korištenu električnu energiju iz HE Zvornik i iz HE Bajina Bašta, navodeći da se radi, zaključno sa 31. decembrom 2014. godine, o dugu u ukupnom bruto iznosu oko 4,37 milijardi eura, na bazi prosječne cijene električne energije.

-Ovo je nesporno pravo Bosne i Hercegovine na električnu energiju, još od puštanja u pogon svih agregata ovih dviju HE, a prema UN i drugim međunarodnim propisima, konvencijama i drugim aktima - ističe Šehović u izjavi za javnost.

Pojašnjava da je u pitanju neto iznos od oko 1,5 milijardi eura, minimalno, kada se uzmu u obzir dosadašnji operativni troškovi i troškovi održavanje obje HE, servisiranje kredita, te amortizacija, remonti i rehabilitacija objekata, naknade za potopljeno zemljište i slično ili ekvivalent u isporuci Bosni i Hercegovini neto količine električne energije od minimalno 23.077 GWh.

Šehović tvrdi da Srbija već decenijama izbjegava i/ili blokira rješavanja ovog otvorenog problema. Bila je pokrenuta i aktivnost diobenog bilansa električne energije iz izgrađenih HE na rijeci Drini te formirana komisija, ali je njen rad zaustavljen.

Kaže kako iznenađuje pasivnost i nezainteresovanost državnih organa BiH za ovo, kako smatra, nesporno pravo BiH.

- Stručna grupa, u čijem radu sam učestvovao, izvršila je temeljitu analizu, na osnovu detaljne dokumentacione osnove, uputila je Vijeću ministara BiH i u oba doma parlamenta BiH, prvi put 2008., te ponovo 2009. godine.
Nepoznata je sudbina ovog dokumenta, a još se čeka na eventualnu reakciju nadležnih nivoa vlasti da se zaštiti ovo pravo BiH i da se konačno nešto pokrene i uradi - poručuje Šehović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: