Najavili su to danas na konferenciji za novinare u Bijeljini članovi Tima SDS-a za finansije Milenko Stanić i Slaviša Raković.
Stanić ukazuje da se tim zakonom nagrađuju društva i pojedinci koji ne izmiruju nagomilane poreske obaveze, a sad stiču pravo da im RS bude direktan partner i suvlasnik, pretvaranjem poreskog duga u akcije.
"Javna sredstva u tom procesu će biti izgubljena", ukazao je Stanić i precizirao da određeni zakoni nisu u skladu sa članom 66. Ustava RS-a kojim se traži da RS osigura jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija.
Upozoravajući da u RS-u funkcioniše "burazerski ekonomski sistem“, Stanić je to ilustrovao podacima o višegodišenjem izvlačenju novca putem transfernih cijena u sistemima Birač Zvornik i Balkan investment banke "uz blagoslov vlasti, čime je RS oštećena za nekoliko stotina miliona KM".
Podsjetio je i na privatizaciju banjalučke Medicinske elektronik i prodaju državnih akcija po dogovorenim nižim cijenama, pri čemu je RS oštećen, prema procjenama tužilaštva, za 1,7 miliona KM, zatim na nezakonite postupke o prodaji i izgradnji u parku iza Medicinske elektronike sa kompanijom Grand Trade iz Banje Luke, pri čemu je gradski budžet Banje Luke oštećen za višemilionski iznos prihoda.
Vlast je, kazao je, nagrađivala i velike poreske dužnike pretvaranjem poreskog duga u akcije, u kojima će država na bazi dosadašnjeg iskustva izgubiti više od 90 posto potraživanja, a ugovarani su poslovi kupovine softvera u Elektrokrajini i Vladi RS-a, sa privilegovanom i porodično-partijski povezanom firmom Nites iz Banje Luke.
Mnogobrojni su, naglasio je i primjeri partijskog zapošljavanja i nepotizma koji su prisutni u svim porama javnog života.
"U svim ovim poslovima su angažovani burazeri, sinovi, kumovi, rođaci, prijatelji... i otud s pravom možemo govoriti o 'burazerskom državnom i ekonomskom sistemu'", istakao je Stanić.
Da su principi "burazerskog sistema“, koji praktikuje vlast u RS-u, prisutni i u bankarskom sektoru RS-a, rekao je i član tog odbora Slaviša Raković, zatraživši da se preispita postupanje nadležnih organa u postupku "spašavanja“ javnih sredstava kod Balkan Investment banke Banja Luka (BIB), te da se ispita i utvrdi odgovornost, ne samo vlasnika i uprave BIB-a, nego i upravnih struktura koje su raspolagale javnim sredstvima.
BIB predstavlja svega četiri posto bankarske aktive u Republici Srpskoj, što je zanemarivo učešće, ali je, navodi, Vlada ipak saopćila MMF-u da bi likvidacija banke imala efekte prelivanja na cijeli finansijski sitem i da je akcija spašavanja Vlade potpuno opravdana.
"Kada se analiziraju finansijski izvještaji banke vidi se da je to samo donekle tako. U stvari radi se o spašavanju i pokrivanju poslovnih promašaja raznih vladinih organizacija koje poslovanje sa BIB-om nisu vodile u skladu sa pravilima investiranja", kazao je on i naglasio da je BIB korisnik kreditnih linija IRB-a u iznosu od 54 miliona KM, te je dužnik po emitovanim obveznicama još pet miliona KM.
To predstavlja ukupno 110 miliona maraka izloženosti javnog sektora prema "fantomskoj banci“ te treba dodati i najnovijih 30 miliona maraka kapitala, što je rezultat 140 miliona KM, pa je postavio pitanje na koji način je kod jedne male banke došlo do takve koncentracije javnih sredstava, što treba, također, da utvrdi istraga.
