{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca

F
6.4.2008. u 16:35
0
0
SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca
0
SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca
Na sarajevskom groblju Bare SDPBiH je u nedjelju prigodnim obraćanjima i polaganjem cvijeća započeo obilježavanje dviju decenija od smrti istaknutoga bh. političara Hamdije Pozderca.
Kako Fena saznaje od predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, zbog svega što je Hamdija Pozderac učinio za Bosnu i Hercegovinu ova stranka će organizovati i promocije knjige o Hamdiji Pozdercu u Cazinu i Bihaću , a 22. aprila bit će upriličena i proširena sjednica Glavnog odbora stranke posvećena tome bh. političaru.

Lagumdžija ističe da se Hamdiji Pozdercu treba vratiti zbog njegovih principa i ideja. A to su državnost BiH, nacionalna ravnopravnost na principima ZAVNOBIH-a, kao i otpor velikosrpskom projektu. Pozdercu se treba vratiti da bi se ova tri pitanja riješila na najbolji način i da BiH ne bi završila kao on, kaže on.

Hamdija Pozderac je bio bh. političar, predsjednik Predsjedništva BiH i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu, i to pod imenom Muhamed. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Hasnija i Zuhra).

Još za vrijeme svoga srednjoškolskog obrazovanja uključio se u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslavenske zastave sa lentom i ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a.

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva BiH, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH.

Na kraju svoje bogate političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen dati ostavku i sramno se povući iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.

Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu, i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.

Hamdija Pozderac u svom odnosu prema BiH se protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, u suštini, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprečavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni.

Njegovo uklanjanje s političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je BiH ikada za vrijeme komunizma imala može se jedino dovesti u vezu s njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na nemijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine a koji su dali Muslimanima (kasnije Bošnjacima) status narodnosti unutar SFRJ.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: