BiH
11

Schwarz-Schilling pozdravio jasnu i otvorenu Mesićevu poruku

FENA
Christian Schwarz-Schilling (Foto: Arhiv/EPA)
Christian Schwarz-Schilling (Foto: Arhiv/EPA)
Povodom govora, 7. marta u Mostaru, bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića: Koliko Hrvatska kao članica EU i garant Dejtonskog sporazuma može pomoći u opstanku cjelovite Bosne i Hercegovine, dugogodišnji međunarodni medijator i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schwarz-Schilling pozdravio je jasnu i otvorenu poruku bivšeg hrvatskog predsjednika.

On je izrazio "solidarnost s analizom i zaključcima o sprječavanju nove katastrofe za stanovništvo ove napaćene zemlje.“

"Kao odgovornim građanima cjelokupne države Bosne i Hercegovine, Mesić je objasnio hrvatskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatima u Hrvatskoj, kao najbitnijem susjedu Bosne i Hercegovine, da u ovom važnom trenutku oni moraju odigrati posebnu historijsku ulogu. Schwarz-Schilling je dodao, da je ovo poziv na buđenje međunarodne zajednice, posebno Evropske unije i Savezne Republike Njemačke, da konačno opravda historijsku odgovornost koju snosi kao supotpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i pomogne Bosni i Hercegovini da pronađe izlaz iz ove teške situacije", saopćeno je iz Ureda Schwarza- Schillinga.

Podsjećamo, u govoru bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić smatra da je vrijeme za novu međunarodnu konferenciju na kojoj bi se razgovaralo o unutarnjem preustroju BiH, a njegov prijedlog je da se BiH preoblikuje u građansku državu sastavljenu od više multinacionalnih kantona.

Mesić je kazao u Mostaru da je opstanak BiH kao cjelovite države ključan ne samo sa stanovišta sigurnosti Hrvatske i ne samo zbog toga da se osigura primjeren status građanima BiH hrvatske nacionalnosti već i zbog dugoročne stabilnosti cijele regije, jugoistočne Evrope, pa čak i cijele Evrope.

Govoreći o Dejtonskom sporazumu, Mesić je rekao da je Mirovni sporazum iz Daytona zaustavio brutalni rat na prostoru BiH, ali vremenom se pokazalo kako je to jedina njegova vrijednost te da unutarnji ustroj uspostavljen 1995. onemogućava normalno funkcioniranje BiH kao države.

Dodao je da treba imati na umu i to da je Dejtonski sporazum, manje ili više, legitimirao rezultate rata.

"Hrvatska u sadašnjim okolnostima mora djelovati i mora izaći s inicijativom da se mijenja Dejtonski sporazum, odnosno Ustav BiH. Promišljenom akcijom unutar Evropske unije uvjeren sam kako bi se moglo pronaći dovoljno saveznika koji bi blagonaklono gledali na tu inicijativu", kazao je Mesić, dodavši da se građani BiH ne smiju pomiriti s trenutnom situacijom.

Iznoseći scenarij mogućeg rješenja za BiH, Mesić je kazao da bi se na međunarodnoj konferenciji, tzv. Daytonu 2, uspostavila BiH kao građanska država sastavljena od većeg broja višenacionalnih kantona, sa središnjom vlasti u kojoj bi ravnopravno bila zastupljena tri konstitutivna naroda te ostali građani.

"Međunarodna konferencija bi se odvijala pod ingerencijom Ujedinjenih naroda, a na njoj bi sudjelovale zemlje potpisnice originalnog Daytona, BiH bi zastupali članovi Predsjedništva BiH, a ne predstavnici entiteta ili predstavnici konstitutivnih naroda, a predsjedavala bi trojica bivših visokih predstavnika Wolfgang Petritsch, Christian Schwarz-Schilling i Paddy Ashdown. Nakon nove međunarodne konferencije i jednogodišnjeg prijelaznog razdoblja organizirao bi se referendum na kojemu bi se građani BiH izjasnili o novom ustavu. Tokom ovog procesa paralelno bi se vodili pristupni pregovori s Evropskom unijom", kazao je Mesić.

Govoreći o položaju hrvatskog naroda u BiH, Mesić je kazao da za Hrvate nije rješenje uspostava hrvatskog entiteta u BiH.

"Stvaranje trećeg entiteta, što neki uporno zagovaraju, bio bi završetak etničkog čišćenja. Ujedno, taj treći hrvatski entitet bio bi i kazna, ničim zaslužena, za sve Hrvate iz Posavine, centralne Bosne i drugih mjesta gdje Hrvati žive izvan Hercegovine, jer je jasno da tim entitetom oni ne bi bili obuhvaćeni", zaključio je Mesić.