BiH
0

Schmunk: Dejtonsko uređenje postalo "preuski korzet" za BiH

FENA
"Reforma Ustava BiH u svjetlu novoformirane vlasti" naziv je stručnog skupa koji je danas u Sarajevu u organizaciji predstavništva Fondacije Konrad Adenauer okupio brojne domaće i međunarodne pravne stručnjake.

Učešću u radu skupa odazvali su se predstavnici političkih stranaka nadležnih za ustavnu problematiku u matičnim strankama, članovi ustavnopravnih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ustavnih komisija entitetskih parlamenata, suci ustavnih sudova i predstavnici nevladinih organizacija, univerzitetski profesori te drugi pravni stručnjaci.

Cjelodnevni program, kako je rečeno, ima za cilj doprinijeti otvorenoj debati o izmjenama Dejtonski ustav te dati određene impulse koji bi pomogli pronalasku optimalnog rješenja ovog ključnog problema i kočnice daljem razvoju Bosne i Hercegovine.

Ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH Michael Schmunk u uvodnom je izlaganju dejtonsko i vašingtonsko uređenje Bosne i Hercegovine iz 1995. godine ocijenio instrumentom za okončanje rata i svojevrsnim prijelaznim rješenjem. Stoga ono nije pogodno za razvoj moderne države i njen put ka Evropskoj uniji, jer je postalo vrsta "preuskog korzeta i manipulativni prostor za parcijalne interese".

Schmunk je mišljenja kako najveći izazov za BiH predstavlja stvaranje ustavnog rješenja koje neće produbiti dalje etničke i religijske podjele već ponuditi sigurnost i nediskriminaciju. U tom pravcu su učešće, transparentnost i spremnost na kompromis odlučujući za uspjeh.

"Stvaranje ustava ne predstavlja običan proces, već proces koji traži određeni stepen povjerenja i zajedničku viziju o mjestu BiH u globaliziranom svijetu. Prvo pitanje koje ovdje treba riješiti jeste kakvu to državu želi stanovništvo u BiH i kuda BiH želi ići", ustvrdio je ambasador.

Stoga, za razliku od aprilskog paketa ustavnih promjena u BiH, Schmunk je stava kako nova grupa za pregovore mora biti drugačije strukturirana, ali drugačiji mora biti i vremenski okvir. Istakao je kako su bh. lideri vođe tog procesa, a međunarodni eksperti mogu biti samo savjetodavci.

Učesnike skupa pozdravio je i predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović, koji vidi mnogo razloga zbog kojih je potrebno mijenjati postojeći Ustav BiH. On sadrži brojne diskriminatorske elemente, nedovoljan pristup EU integracijama te nedovoljne mehanizme za normalno funkcioniranje države.

Džaferović najveću vrijednost aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. godine, koji je propao zbog nedostatka političke volje, vidi u činjenici što je on bio dio procesa koji bi doveo do normalnog ustava. Stoga je potrebno izmijeniti aprilski paket i dodati mu nove elemente. Ipak, najveći problem tadašnjeg prijedloga ustavnog paketa jeste što su se dogovori odvijali u predizbornoj godini.

On je mišljenja kako promjena ustava zahtijeva mnogo ozbiljniju, širu i kvalitetniju javnu raspravu.

Tokom dana, učesnicima skupa obratit će se domaći pravni stručnjaci sudac Ustavnog suda BiH Mato Tadić, sudac Ustavnog suda Federacije BiH Kasim Trnka i profesor na Univerzitetu u Banjoj Luci Mile Dmičić, dok je u poslijepodnevnim satima predviđeno obraćanje i visokog predstavnika za BiH Christiana Schwarz-Schillinga.