BiH
0

Savez logoraša u BiH upozorava na sramotan odnos prema bivšim logorašima

FENA
Foto: FENA
Foto: FENA
Savez logoraša u BiH ukazao je danas na sramotan odnos institucija vlasti u BiH prema toj kategoriji ljudi i kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava posebno u vezi s tužbama za naknadu nematerijalne štete.

Predsjednik Saveza Jasmin Mešković podsjetio je na press konferenciji u Sarajevu da je, uslijed nepostojanja zakona o pravima žrtava torture u BiH, Savez logoraša u BiH zajedno sa članovima pokrenuo aktivnosti u vezi s podizanjem pojedinačnih tužbi pred nadležnim sudovima za naknadu nematerijalne štete, ali da sudovi donose rješenja kojima se bivšim logorašima nalaže plaćanje troškova suda i pravobranilaca, a kreću se od 2.000 do 10.000 KM po osobi.

"Ovo je dokaz da sve ono što nije ubijeno i uništeno u logorima, na kulturan način uništava život bivših logoraša. Naši članovi više ne znaju što će raditi, pitaju se zašto su ostali živi", kazao je.

Hasan Čeliković je bivši logoraš u logoru Batkovići. Njemu je, na ime neizmirivanja sudskih troškova, za naredni mjesec zakazana pljenidba pokretne imovine. Za sebe kaže da je „sad logoraš u vlastitoj kući“.

"Nemam prava da se branim, nemam mogućnosti. Nije mi dosta torture 17 mjeseci u logoru tokom rata u BiH, sad me terorišu u mojoj kući. Izgubio sam osjećaj dostojanstva", kaže on.

Slične su priče i bivših logoraša Sulje Topčića koji „već plaća RS-u što je ostao živ“ kao i Sabrije Delića koji ima rješenje kojim RS treba da ga obešteti, ali to odbijaju pod izgovorom da rade novu reviziju.

Advokatica koja vodi predmete u procesu tužbi logoraša za naknadu nematerijalne štete pred nadležnim sudovima Nedžla Šehić kaže da je osnov za podizanje tih tužbi, kako sa stanovišta prava tako i nezastarijevanja takvih zahtjeva, u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu jer je BiH, temeljem međunarodnih konvencija, obavezana izvršiti reparaciju (naknada štete) žrtava torture koja između ostalog podrazumijeva i naknadu nematerijalne štete.

"Jasno je da ako krivično djelo ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti ne zastarijeva, ne zastarijevaju ni ovi tužbeni zahtjevi. Međutim, sudovi mijenjaju stavove, a trebalo bi da budu odgovorni za ranije donesenu odluku jer smo se pouzdali u stav sudova i zbog toga je i podneseno desetine hiljada tužbi. Ako mijenjaju taj stav, a u međuvremenu nije primijenjen zakon niti konvencija, onda mora postojati razlog zbog čega je to tako. Meni to liči samo na političku odluku", kaže on.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Mujo Hadžiomerović je mišljenja da je na sceni u RS- u "diskriminirajuća, neodgovorna i površna politika".

"Ono što nam je rađeno u periodu 1992./95. u vojnom smislu, danas se radi zakonskim rješenjima", kazao je.

U današnjem susretu s novinarima predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković ohrabren je u vezi s donošenjem zakona o pravima žrtava torture u BiH i naglašava da bi od tog zakona imale koristi sve žrtve torture u BiH, bez obzira na nacionalnost.

Očekuje da do kraja godine tekst tog zakona bude na Vijeću ministara, a potom i u parlamentarnoj proceduri. Tim zakonom trebalo bi da bude utvrđen tačan broj žrtava torture u BiH, reparacija naspram žrtava shodno ekonomskoj moći države i memorijalizacija i obilježavanje mjesta zločina za sve logoraše u BiH.

U sudovima u BiH podneseno je oko 30.000 tužbi, od toga oko 90 posto prema Republici Srpskoj. Među njima je malo izvršnih presuda.