{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Briselu

S
27.2.2008. u 14:54
0
0
Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Briselu
0
Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Briselu
Tema današnjeg sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, kako je u uvodnom izlaganju rekao visoki predstavnik Miroslav Lajčak, je trenutna situacija u BiH i proces BiH na putu ka evropskim integracijama.
On je kazao da je Vijeće za implementaciju mira zabrinuto zbog nepostizanja napretka u reformama u BiH te iskazao zajednički stav da međunarodna zajednica i Vijeće neće tolerisati antidejtonske aktivnosti.

Vijeću se prvi obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je kazao da je jedan od najvažnijih strateških ciljeva BiH da postane zemlja članica EU.
„Uvjerenost da evropski put BiH jednostavno nema alternative važna je činjenica u političkom životu BiH. To je činjenica oko koje postoji za BiH gotovo nevjerovatan stepen konsenzusa, kako politike tako i građana. Naravno, onda se postavlja pitanje zašto sve, kada postoji toliki stepen saglasnosti, ide nepodnošljivo sporo, toliko sporo da se pitamo da li se uopće krećemo putem ka EU, kazao je predsjedavajući Komšić. Prema njegovim riječima, razlozi za ovakvo stanje mogu se naći u sastavu aktuelne vlasti u BiH i neriješenom osnovnom političkom pitanju u BiH, pitanju ustavnog uređenja naše zemlje. Po njemu je suštinsko pitanje da li su reforme o kojima se govori zaista reforme.

“Mišljenja sam da, izuzev reforme odbrane, ovo nisu reforme niti da reformski proces teče. Ja bih ovo nazvao virtualnim reformama, reformama bez ikakve sadržine, pukim zadovoljavanjem forme“, smatra predsjedavajući Komšić.

Budućnost Ureda visokog predstavnika i njegova uloga u BiH po mišljenju predsjedavajućeg Komšića nije sporna, jer kako je rekao BiH na žalost još uvijek treba OHR i to sa punim nadležnostima i kapacitetom. Prema njegovim riječima unutrašnji razlozi su sadržani u nedovoljnoj snazi institucija na državnom nivou i njihovoj moći da preuzmu najveći dio funkcija koje ima svaka uređena država, koje nisu sposobne da kreiraju i vode bilo kakve reforme bez asistencije ili kako je rekao bez svojevrsnog pritiska međunarodne zajednice.

„Pokušaji da se druga pitanja u regionu, pitanje proglašenja nezavisnosti Kosova, vežu sa situacijom u BiH ne prestaju. Naprotiv sve govori da dobijaju na intenzitetu. Pasivnost aktuelnog Visokog predstavnika po ovom pitanju je neobjašnjiva i nedopustiva. Izuzev ako nije riječ o nedostatku političke volje njega kao pojedinca da reaguje ili je riječ o dobijenoj političkoj instrukciji, nalogu, da ne reaguje”, kazao je u svom obraćanju predsjedavajući Komšić. On je također kazao da smatra da je neophodno, čak bez unaprijed određenog vremenskog roka, dalje zadržavanje institucije OHR-a sa punim nadležnostima i kapacitetom. Bez tih nadležnosti, i što je vrlo važno njihove upotrebe, postojanje takvog ureda je besmisleno. Imati Bonske ovlasti, a ne koristiti ih je isto kao da ih nema”, rekao je predsjedavajući Komšić.

Član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić je u svom obraćanju Vijeću za implementaciju mira rekao da većina građana u BiH čvrsto vjeruje u put BiH prema punoj integraciji u Evropsku uniju.

“Kompliciran sistem usporava proces približavanja Evropskoj uniji i zato trebamo novi Ustav za bolje funkcionisanje države i brže reformske procese . Do tada nam treba prisustvo OHR-a, treba nam proširen mandat OHR –a sa punim bonskim ovlastima“, smatra član Predsjedništva dr. Silajdžić. Prema njegovim riječima ne treba određivati datume za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. On je u svom obraćanju kazao da se pitanje Kosova povezuje sa Bosnom i Hercegovinom, ali da nije moguće praviti paralele između BiH i Kosova. Član Predsjedništva dr. Silajdžić je naglasio da su bh nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet garantirani Poveljom Ujedinjenih nacija.

„Bosna i Hercegovina je pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice. To potvrđuju mnogobrojni relevantni izvještaji međunarodnih institucija i nevladinih asocijacija u svijetu“, kazao je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. Prema njegovim riječima u proteklih godinu dana BiH je imala manje zastoje i političke krize na svom putu prema evroatlantskim integracijama. Jedna od njih, kako je rekao, bila je izazvana nametanjem odluka visokog predstavnika o načinu odlučivanja u institucijama BiH, što je dovelo do ostavke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i usporilo reformske procese u zemlji. I pored toga, naglasio je, lideri političkih stranaka dogovorili su i potpisali Mostarsku deklaraciju o reformi policije.
“Ovih dana o zakonima o reformi policije raspravlja se u Parlamentu BiH što predstavlja korak naprijed u ispunjavanju uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, kazao je član Predsjedništva BiH Radmanović. Govoreći o radu Ureda visokog predstavnika, on je podsjetio da je i prošle godine na istom mjestu iznio argumente za prestanak rada OHR-a.

„Odluke OHR-a često nisu u skladu sa Mirovnim sporazumom, često su nepotrebne, što izaziva političke krize i prijeti stabilnosti. Prisustvo OHR-a ne doprinosi demokatiji, čak je sputava. Da bi BiH postala suverena demokratska zemlja ona mora biti oslobođena naredbodavnog uticaja bilo koje kancelarije. Upravljanje treba prepustiti demokratski izabranim predstavnicima naroda u BiH“, rekao je član Predsjedništva Nebojša Radmanović.

Na današnjem sastanku govorili su i predstavnici zemalja članica Vijeća za implementaciju mira. Članice Vijeća su izrazile zabrinutost i osudile Rezoluciju Narodne Skupštine RS.

Velika Britanija smatra da je u Bosni i Hercegovini potreban hitan napredak te da se mora raditi u skladu sa Dejtonskim sporazumom bez destruktivne retorike. Stav Njemačke je da BiH treba ići dalje na evropskom putu te da se duh kompromisa mora zadržati jer je to od ključne važnosti za dalje korake BiH ka Evropi.

Za Sjedinjene Američke Države osporavanje Dejtona je potpuno neprihvatljivo, a njihov stav je da Dejton mora biti osnova za sve dalje korake koji bi doveli do napretka. Evropska komisija pozdravlja sve dogovore kada su reforme u pitanju, a Slovenija smatra da je za BiH vrlo važno da drži korak sa EU. Italija kao članica Vijeća želi, kako je rečeno, ostaviti otvorena vrata BiH za ulazak u EU.

Rusija kao dio Vijeća za implementaciju mira je garant Dejtonskog sporazuma i daje punu podršku njegovoj implementaciji i pozvala je sve na potpunu saradnju i postivanje Dejtona u njegovoj cjelosti.

Turska podržava Dejtonski sporazum i suprotstavlja se bilo kakvoj antidejtonskoj retorici, a Francuska ne postavlja nikakve dileme oko poštivanja Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta BiH.

Članicama Vijeća danas su se obratili i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i njegovi zamjenici Dragan Vrankić i Tarik Sadović.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: