{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO+VIDEO
/
Sarajevo pod snijegom, euforija na svakom koraku, počinjale su XIV ZOI

8.2.2013. u 07:30
0
115
Sarajevo pod snijegom, euforija na svakom koraku, počinjale su XIV ZOI
0
Sarajevo je 8. februara 1984. godine osvanulo prekriveno snijegom. Euforija se osjećala na svakom koraku. Na olimpijskim ljepoticama vojska i građani su izvodili završne pripreme na stazama, ulice su čišćene, gradom je odjekivao smijeh i pjesma. Počinjale su XIV zimske olimpijske igre.
Međunarodni olimpijski komitet u Atini je 1978. godine odabrao Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su još bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dvaju švedskih gradova Faluna i Göteborga.

Bila je to velika prilika da se Jugoslavija predstavi u najboljem mogućem svjetlu, a i da Sarajevo pokaže svoje ljepote i postane simbol uspješnog grada u kojem vlada bratstvo među ljudima, a ne da uglavnom bude povezivano sa početkom Prvog svjetskog rata.

Odmah nakon dobijanja kandidature počela je izgradnja. U organizaciju i izgradnju objekata uloženo je 150 miliona dolara. Svi su složno pripremali veliki događaj, no nekoliko dana pred Olimpijadu velika briga je morila sve - nije bilo snijega.

Uoči Olimpijade u glavni grad BiH stigao je rekordan broj učesnika, sporista i njihovih pratilaca, a pretpostavlja se da ih je bilo više od 2.500. Za učešće na Igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta.



Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. Došli su novinari iz cijelog svijeta, brojne poznate ličnosti, svi su pričali samo o Sarajevu, a Jugoslavija je bila ponosna.

U noći uoči Olimpijade počeo je padati snijeg. Padao je cijelu noć i obradovao Jugoslavene, učesnike na Olimpijadi, cijeli svijet... Građani i vojnici su uređivali staze, čistili ulice, sve je bilo prohodno i spremno za veliki trenutak.

Osmog februara 1984. u 15:44 sati klizačica Sandra Dubravčić upalila je olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom, pred više od 50.000 gledatelja na Koševu i najmanje dvije milijarde ljudi koji su otvaranje gledali putem TV-a. Međunarodni olimpijski odbor objavio je da su to najbolje organizovane olimpijske igre u dotadašnjoj historiji.



U programu su bili alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman).

Prvu medalju za Jugoslaviju osvojio je alpski skijaš Jure Franko (Slovenija). On se okitio srebrom, a Sarajlije su ga bodrile transparentom i pjesmom "Volimo Jureka, više od bureka".

Ipak, najviše pažnje privlačili su klizači i hokejaši. Britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji se takmičio u umjetničkom klizanju, naprosto je oduševio svijet.



Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).

Igre su završene 19. februara. Tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaranch, po kojem danas Olimpijska dvorana Zetra nosi ime, zahvalio se svima i istakao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara u historiji do tada te se oprostio riječima: "Doviđenja drago Sarajevo".



Jugoslavija je ostvarila dobitak od 12 miliona dolara, stekla je veliki ugled i poštovanje, a građanima Sarajeva su ostali u tadašnje vrijeme impozantni sportski objekti i sportski tereni koji se i danas koriste. Mnogi od njih su uništeni u ratu i nikada nisu obnovljeni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: