Da je Sarajevo grad-unikat potvrđuje i činjenica da su samo ovdje, u krugu od nekoliko stotina metara, smješteni vjerski objekti jevreja, katolika, pravoslavaca i muslimana.
Sinagoga, katedrala, pravoslavna crkva i džamija, kroz objektiv fotoreportera agencije Anadolija, izgledaju zadivljujuće.
Multikonfesionalnost glavnog grada Bosne i Hercegovine na Dan ašure, kada se vjernici prisjećaju poslanika Nuha (Noe, Noja) i potopa svijeta, ovom gradu daje posebnu dimenziju.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci za agenciju Anadolija je izjavio kako je od svog osnivanja prije davnih 550 godina Sarajevo uvijek bilo multietnički grad u kojem nije živio samo jedan narod nego više njih.
“Ako tome dodamo i Jevreje koji su se u Sarajevo doselili odmah nakon izgona iz Španije, jer su bili dobro primljeni u Otomanskom carstvu, a Bosna je tada bila novoosvojena provincija u kojoj su mogli slobodno da se useljavaju, i onda je to jedna kvalitet više toj mutlitetničnosti grada”, kazao je Finci.
Jevreji su sa sobom iz Anduzije donijeli čuveni vjerski spis - Hagadu, a Sarajevo su nazvali mali Jeruzalem ili evropski Jeruzalem zbog njegove šarolikosti i simbola različitih vjera i kultura.
Finci napominje da je dovoljno prošetati starim dijelom glavnom grada BiH, gdje se na malom geografskom prostoru nalaze vjerski objekti sve tri monoteističke religije.
“Primjerice, u starom gradskom jezgru na svega 200 metara možete vidjeti objekte sve tri, odnosno četiri monoteističke religije, katolicizma, pravoslavlja, islama i judaizma, i stoje jedna do druge, i gdje jedna drugoj ne smetaju”, rekao je Finci i poručio da, i pored činjenice da su ratna dešavanja utjecala na demografsku sliku grada, Sarajevo i dalje predstavlja oazu tolerancije i da je po svojoj specifičnosti multireligijski centar Evrope.
Sarajevo je "evropski Jeruzalem"
“Na jednom uskom području imate bogomolje tri nebeske religije, kršćanstva, islama i judaizma, i to najbolje govori koliko je Sarajevo multireligijski i multikulturalni grad. Pored toga, važno je napomenuti da u tradiciji muslimana koji su utemeljitelji toga grada, odnosno Ishak beg Ishaković, jeste upravo vječita tolerancija koja se baštini od prvog dana islama do danas”, istakao je Mehtić.
Sarajevo koje danas poznajemo je osnovano u Osmanskom carstvu pedesetih godina 15. vijeka.
Osmanki vladar Bosne, Isa-beg Ishaković, je započeo izgradnju Sarajeva. Pretvorio je par zaselaka u grad i centar zbivanja gradnjom jednog broja značajnih objekata, uključujući džamije, zatvorenu tržnicu, javno kupatilo, objekte za putnike i dvor, takozvani Saraj, prema kojem je današnje Sarajevo i dobilo ime.
Pod mudrim vodstvom velikana Gazi Husrev-bega, Sarajevo je raslo velikom brzinom. Postalo je poznato po svojim velikim tržnicama i velikim brojem džamija, kojih je sredinom 16. vijeka bilo preko stotinu. Ali, izgrađeni su i objekti ostalih religija.
Sarajevo je u to doba bilo jedno od rijetkih kosmopolitskih gradova u Evropi, a tu osobinu sačuvalo je i do današnjih dana.
Najbolji primjer “vječne tolerancije i suživota”
Prof. Mehtić tako napominje da je Sarajevo uistinu najbolji primjer “vječne tolerancije i suživota” u islamskome vjerovanju.
“Tako su predstavnici drugih religija napravili svoje bogomolje u vrijema kada je osmanska imperija bila na vrhuncu svoje moći, što je pokazatelj da osmanska vlast nije branila širenje i djelovanje drugih vjerskih zajednica na svome prostoru”, kazao je Mehtić.
“Evropa koja za sebe kaže da je perjanica demokratije treba uvidjeti da je Sarajevo unikatan primjer kada se, naprimjer, u podne namaz u 12 sati oglašavaju crkvena zvona i ezani što daje jednu posebnu draž i jedan poseban kolorit evropskom Jerusalemu”, objasnio je Mehtić.
Prepoznatljiv po multireligioznosti
“Kada je u pitanju multireligioznost ovog grada, najvažnijim mi se čine ljudi po kojima se ta multireligioznost prepoznaje, iako ni objekti, kao i prisutnost multireligioznosti na raznim razinama života nije nevažno”, rekao je Tomašević.Istakao je da za svaku zemlju glavni grad ima posebnu važnost jer je to gotovo redovito i najveći grad u zemlji i grad u kojem se donose najvažnije odluke koje se tiču cijele zemlje i svih stanovnika, pa je redovito najviše prisutan i u medijima.
“Ta multireligiozonost i multuetničnost treba biti stvarno vidljiva: i u strukturi stanovništva, i u vlasti, i u vjerskim građevinama, i u medijima, ali i u svakodnevnom životu. Mnogi u svijetu Bosnu i Hercegovinu gledaju kroz Sarajevo i zato bi bilo nužno učiniti sve da uistinu kroz ovaj grad bude prepoznatljiva i ova zemlja”, kazao je generalni sekretar Biskupske konferencije BiH.
Sarajevo ostaje jedinstveno u Evropi - mjesto gdje se sastaju različite religije, kulture, narodi i tradicije. Sarajevo je, uprkos svemu, ostalo svoje.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
