"Ako se politički dogovor o vojnoj imovini materijalizira prije samita NATO-a u maju u Čikagu, moglo bi se očekivati da NATO na tom samitu donese odluku o aktiviranju MAP-a", smatra on.
To bi u praksi značilo da bi u septembru bio odobren godišnji nacionalni plan MAP-a, kojim bi BiH proširila obim svoje saradnje s NATO-om. Ono što slijedi nakon nacionalnog plana jeste zaokret u saradnji s NATO-om, jer MAP predviđa saradnju u pet kategorija.
Do sada je saradnja s NATO-om bila vezana uglavnom za odbrambena i vojna pitanja, a sada bi bila proširena na politička, ekonomska, sigurnosna pitanja, pravdu i resurse.
U odnosima s NATO-om najveći obim poslova do sada je završavalo Ministarstvo odbrane BiH, ali aktiviranjem MAP-a saradnja s NATO-om zahvata cijelo Vijeće ministara BiH, Parlamentarnu skupštini BiH te entitetske vlade i parlamente.
"Saradnja s NATO-om prožimat će cjelokupni društveno-politički sistem zemlje", naglasio je Hadžović.
U tom kontekstu državna ministarstva, a posebno Ministarstvo vanjskih poslova, moraju ojačati svoje kapacitete za saradnju s NATO-om, a Ministarstvo vanjskih poslova treba da preuzme vodeću ulogu u tom procesu.
Hadžović kaže da ohrabruju prve izjave novog ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije da će resurse ministarstva usmjeriti na jačanje saradnje s NATO-om i Evropskom unijom, što do sada nije bila praksa, nego je "Ministarstvo vanjskih poslova bilo prilično pasivno".
Približavanje NATO-u putem MAP-a znači jačanje svih sigurnosnih institucija BiH, a kroz njihovo kvalitetno funkcioniranje ostvarit će se bolja priprema za međunarodnu saradnju na svim poljima, uključujući evropske integracije.
Osim toga, ulaskom u NATO podiže se kreditni rejting zemlje i garantira sigurni ambijent za strane investicije, a najveći svjetski investitori su upravo neke od zemalja NATO-a, zaključio je generalni sekretar CSS-a Denis Hadžović.
