{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Salkić: Ustavni sud RS-a funkcionira na neustavan način

F
19.2.2012. u 13:02
0
15
Salkić: Ustavni sud RS-a funkcionira na neustavan način
0
Salkić: Ustavni sud RS-a funkcionira na neustavan način
Foto: Ilustracija
Ustavni sud Republike Srpske (RS) funkcionira na neustavnim principima, jer je Poslovnik o radu te institucije neustavan, a Vijeće naroda RS-a nema ustavnu poziciju da djeluje na potpunoj zaštiti interesa konstitutivnih naroda i ostalih, kazao je potpredsjednik Narodne skupštine RS Ramiz Salkić.
"U takvom ambijentu na snazi je konstantno favoriziranje prava jednog naroda, na uštrb ostala dva konstitutivna naroda i ostalih. Bez obzira na naše prigovore na rad Ustavnog suda RS, koji su opravdani, ova institucija ne smije biti organ kojim upravlja aktuelna vladajuća politička većina“, naglašava Salkić u razgovoru za FENU.

Za Ustavni sud RS-a kaže da mora donositi nepristrasne odluke na temelju činjenica i argumenata, što do sada nije bila praksa, ili su, najčešće, prihvatani argumenti koji neće osporiti stavove vladajuće garniture i argumente jednog naroda, što je apsolutno neprihvatljivo.

"Činjenica da su neke naše inicijative dobijale negativan stav Ustavnog suda RS, a po istom pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine imao je drugačiji stav, govori da nešto ne štima. Ustavni sud RS-a treba da radi tako da zadobija povjerenje svih građana, a ne da sve više pripadnika jednog ili dva naroda posmatraju taj sud kao pristrasan. Ovdje je glavni propust napravljen u vrijeme Alijanse za promjene koja je prihvatila različita ustavna rješenja u dva entiteta kada je riječ o Domu naroda u FBiH i Vijeća naroda u RS-u. Dom naroda u parlamentu FBiH radi u punom kapacitetu kao i Prestavnički dom, dok Vijeće naroda u Narodnoj skupštini RS-a ima minimalne mogućnosti da efikasno djeluje na zakonska riješenja“, smatra Salkić.

Konstitutivni narodi nisu ravnopravni

On upozorava i da se ustavna odredba o konstitutivnosti tri naroda u RS-u, od usvajanja takvog Ustava provodi - selektivno.

"Politička klima u RS-u u kojoj je počinjeno najmasovnije etničko čišćenje na tlu Evrope od Drugog svejtskog rata, od uspostavljanja mira u Daytonu do danas, poznaje primjenu propisa koji favoriziraju jedan narod. Pošto konstitutivni narodi nisu ravnopravni, ne može se govoriti o poštivanju temeljnih ljudskih prava“, stav je Salkića.

Jedno od temeljnih ljudskih prava je pravo na rad i život od svoga rada, pravo na jezik i identitet i mnoga druga prava koja institucije vlasti u RS, kako navodi, konstantno krše.

Primjera radi, u opštinskim administracijama u RS -u, od 5.264 uposlenih, samo je 250 Bošnjaka na poslovima službenika, tehničkih i pomoćnih radnika te pripravnika.

U svim osnovnim školama u RS-u zaposleno je 11.671 radnik, od čega je 8.261 nastavnik i 3.410 uposlenika na poslovima van nastave. Od toga je 392 Bošnjaka nastavnika i 142 Bošnjaka koji obavljaju tehničke i pomoćne poslove.

U srednjim školama je zaposleno ukupno 4.969 radnika, od čega 3.746 u nastavi i 1.223 vannastavnih radnika. Bošnjaka nastavnika je 75, a na poslovima van nastave uposleno je ukupno 16 Bošnjaka.

"Administracija lokalne zajednice i obrazovne institucije trebale su biti primjer implementacije odredaba o konstitutivnosti naroda. Ovi pokazatelji govore kako stanje nije ni približno prihvatljivo“, kaže Salkić za FENU.

Stanje u drugim oblastima je, dodaje, mnogo gore.

"Uposlenih Bošnjaka nema ili ih je zanemarljiv broj u javnim preduzećima: Željeznica RS, Šuma RS, Poštama RS, Elektroprivredi RS, Investicionoj razvojnoj banci, Lutriji Srpske, zdravstvu, medijima... O kakvom bismo trebali govoriti stanju u oblasti poštivanja temeljnih ljudskih prava kada imamo ovakve pokazatelje. Kontinuirano se Bošnjacima osporava pravo na jezik, a u posljednje vrijeme se negira i sam naziv Bošnjaci. Učenici Bošnjaci gotovo da nemaju nacionalne grupe predmeta ili pak recimo bosanski jezik predaje nastavnica iz Srbije koja govori ekavicom. Svi ovi, ali i mnogi drugi nepomenuti primjeri pokazuju da je ovaj prostor sve samo ne prostor u kojem se poštuju prava drugih i drugačijih“, kategoričan je Salkić.

I pravo na povratak svih prognanih je jedno od temeljnih prava koje je implementirano različitim intenzitetom u posljednjih 15 godina u Bosni i Hercegovini.

Proces povratka je konstantno opstruiran uz primjenu različitih metoda, a najefikasnija metoda je, smatra on, uskraćivanje potrebnih sredstva za implementaciju prava na povratak.

"Ove opstrukcije posebno su bile prisutne u vrijeme velikog interesa za povratak u RS. Prema podacima zaključno sa 2010. godinom, povratak u RS čeka 22.026 porodica ili 73.464 lica. Za provođenje ovog procesa potrebno je sinhronizirano djelovanje svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i međunarodnih predstavnika. Nužno je kreditno zaduženje kod međunarodnih fondova, uz konstantno izdvajanje sredstava iz entitetskih i državnog budžeta. Sredstva za podršku povratku u RS, prema nacrtu budžeta za 2012. godinu bila su još i manja, ali je našom intervencijom taj iznos povećan za oko 900.000 KM“, podsjeća Salkić.

Ta sredstva su namijenjena za obnovu devastiranog stambenog fonda i infrastrukture, i ni izbliza ne zadovoljavaju potrebe po aktuelnim zahtjevima za povratkom.

Proces povratka raseljenih

"Za život je potrebno mnogo više od krova nad glavom, a sredstva za zapošljavanje, obezbjeđenje egzistencije na vlastitim imanjima i druge prioritete svakog građanina, pa i povratnika se ne planiraju. Zato je dinamika procesa povratka nedopustivo usporena, što usporava stvaranje uslova za noramalno funkcioniranje društva u cjelini“, kaže on.

Proces povratka se neopravdano želi rješavati samo kroz ministarstva za izbjegla i raseljena lica, ukazuje Salkić i dodaje da se u ovaj proces trebaju uključiti sve institucije i sva ministarstva i onda bi rezultati sigurno bili bolji.

"Nema koristi od obnove kuće jednog profesora ako su škole zatvorene za njegovo zapošljavanje ili pak neke druge institucije. Najveći dio povratnika bavi se poljoprivrednom proizvodnjom a veliko je pitanje kakvu korist i podršku oni imaju od ministarstva poljoprivrede...Zapravo, najveći je problem što povratnici nisu osjetili kroz sve segmente društva da su dobrodošli na ovaj prostor sve je to pod nekim pritiskom“, navodi Salkić.

Komentarišući "prohodnost“ inicijativa poslaničkog kluba kojem pripada u parlamentarnoj proceduri, on podsjeća da poslanici SDA i SDP djeluju kroz zajednički klub u opoziciji u Narodnoj skupštini RS.

"Osim što su, najčešće, naše inicijative kao opozicionih poslanika neprihvatljive vladajućoj koaliciji zbog te činjenice, vrlo često su neprihvatljive i zbog toga što nastojimo svojim djelovanjem obezbijediti ravnoparavn status konstitutivnih naroda i zaštititi interese države Bosne i Hercegovine u institucijama RS. Nastojimo svojim djelovanjem dati maksimalan doprinos uspostavljanju demokratskih principa i mehanizama koji će omogućiti bolji život svim građanima na cijeloj teritoriji RS. Nikada nećemo propustiti da ukažemo na kršenje zakona, demokratskih načela i ustavnih prava svih građana i ukazivat ćemo na političke poteze i aktivnosti kojima se ruši Bosna i Hercegovina, njen suverenitete i teritorijalni integritet. Iako nemamo snažnu političku poziciju u Narodnoj skupštini RS, koristimo i koristit ćemo sve demokratske metode u toj našoj borbi“, naglašava Salkić.

Komentarišući kvalitet zakona koji izlaze iz parlamentarne procedure u kontekstu njihove usklađenosti sa evropskom standardizacijom, ali i ustavnom utemeljenošću, potpredsjednik Narodne skupštine RS-a kaže da se često razmatraju zakonska rješenja u parlamentarnoj proceduri koja su sačinjena po evropskom modelu i kojima se, ako gledamo taj aspekt, nema šta prigovoriti.

Međutim, upitna je osnovanost takvih zakonskih rješenja i njihova primjena na aktuelno stanje u zemlji u kojoj su još izrazito duboke ratne rane, ekonomija grca u problemima, nerješenih je mnogo krucijalnih pitanja.

"Takvi, neusklađeni zakonski propisi sa stanjem u našoj zajednici, najčešće su zamazivanje očiju građanima, jer se ne implementiraju. Građani RS-a nemaju efektivne koristi od takvih zakona ako put Bosne i Hercegovine prema Evropi stagnira. Čini mi se da se neki pokušavaju utrkivati da pokažu da RS može ispunjavati evropske zadatke, a Bosna i Hercegovina to nije sposobna. To je, po meni, vezivanje nogu države na putu ka evropskim integracijama što sigurno nije dobro i nije od koristi građanima“, zaključio je potpredsjednik Narodne skupštine RS-a u razgovoru za FENU.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: