{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sahranjen umjetnik Mustafa Skopljak: Bez njega i njegovih radova ovaj svijet bi bio siromašan

26.11.2015. u 15:39
69
Sahranjen umjetnik Mustafa Skopljak: Bez njega i njegovih radova ovaj svijet bi bio siromašan
69
Sahranjen umjetnik Mustafa Skopljak: Bez njega i njegovih radova ovaj svijet bi bio siromašan
Foto: Klix.ba
Ugledni bh. umjetnici, studenti Akademije likovne umjetnosti, te prijatelji i članovi porodice, oprostili su se danas od jednog od najpoznatijih bh. kipara Mustafe Skopljaka koji je sahranjen na Gradskom groblju Bare.
Tokom posljednjeg obraćanja istaknuto je da je Skopljak bio umjetnik koji je stvarao bezvremenske radove koji su tjerali i običnog čovjeka i umjetnika da se pita šta je život i vrijedi li živjeti.

Tokom rata i opsade Sarajeva izrađivao je Piramide od ostataka stakla, drveta ili cigle, a upravo ova postavka obišla je svijet.

"Piramide koje je tokom rata i opsade Sarajeva radio od ostataka stakla, drveta ili cigle, koje je ovaj hroničar pomalo naivno, ali dobronamjerno nazivao 'jelkama', danas spadaju u najpoznatije, možda javno i najeksponiranije Skopljakove radove, a njihova čudesnost i začudnost upravo dolaze iz te regeneracije nečega što je jednom srušeno, slomljeno ili razbijeno, a što ponovo treba sačinjavati i čini novi predmet, novi kvalitet i, samim tim, novi umjetnički akt. Tako se, pomalo paradoksalno, umjetnik, našavši se u opkoljenom Sarajevu, protjeran i odvojen od porodice, kao u nekom zatvoru, našao u novom prostoru slobode, samo svog doživljaja materijala i prostora i radeći ono što najbolje zna napravio neke od najupečatljivijih svjedočanstava tog vremena. U njegovom slučaju stvar je ispala skoro orvelovski: 'sloboda je ropstvo', a jedino nerobovanje ustaljenim konvencijama, zapravo, rađa slobodu. Kako ljudsku, tako i umjetničku", rekao je Ahmed Burić.

Njegova posljednja izložba bila je "Igra s optimizmom Mustafe Skopljaka ili Koliko, zaista, košta Svetog Petra kajgana?" koja je izazvala brojna pitanja, a odgovora je bilo mnogo. Riječ o Skopljakovom doživljaju svijeta koji je predstavio kroz crteže na platnu ili na ovčijoj koži i skulptura od žice presvučenih salvetom ili kombinovanih tehnika. Kako je rekao Burić, predstavlja optimizam koji je kod nas toliko iznevjeren da se možemo samo igrati s njim.

"Jer, nalazimo se usred vremena u kojem su kriteriji srozani, a cijena materijalnog bivanja je previsoka za sve, osim za one koji su, izrazimo se Skopljakovom simbolikom, razbijali jaja kako bi kajgana Svetog Petra bila još skuplja. Bilo da jašu na konjima ili su povezani u krug, ili nas gledaju sa postekija, Skopljakovi junaci su dijelom mitološki, a dijelom stvarni akteri današnjih događanja, a takvi likovi najbolje, u umjetničkom smislu, dočaravaju svijet u kojem pokušavamo živjeti, sa svim svojim snovima i zabludama", kazao je Burić o posljednjem djelu ovog velikog umjetnika.

Istakao je kako mu je Skopljak jednom prilikom rekao: "Toliko puta sam pokušao iznevjeriti sebe, ali nije išlo". Tokom rata imao je težak period jer je protjeran iz svog stana i bio odvojen od porodice, a umjetnost ga je održala. Potom su došla nova, teška vremena, u kojim je stalno propitivao i istraživao svijet na sebi svojstven, umjetnički način.

"I bolje je da nije. Jer da jeste, ne bismo svjedočili jednom blistavom radu koji prati ljudski kvalitet, bez kojeg ipak nema one supstance koju zovemo umjetnost, a bez koje svijet ne bi preživio, barem ne u ovom obliku. Bio bi, ako bi uopće postojao, siromašan. Kao što bismo mi bili siromašni i uskraćeni za Mustafu Skopljaka", kazao je Burić.


Skopljak je rođen u Kotor Varoši 1947. godine, a srednju umjetničku školu i Pedagošku akademiju završio je u Sarajevu. Kao student prve generacije upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu koju je okončao 1977. godine u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomski studij završio je 1988. godine.

Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1972. godine. U periodu od 1993. do 1998. radio je lutke, scenu i kostime za lutkarske predstave za Pozorište mladih.

Posebno se istakao i tokom rata u opkoljenom Sarajevu u kojem je proveo sve godine. Jedan je od autora izložbe "Svjedoci postojanja" koju su radili sarajevski ratni autori. Bila je to prva izložba koja je izašla iz Sarajeva i prikazana je u Americi. Riječ je o instalaciji koja je rađena 1992. i 1993. godine.

Radio je na Akademiji likovnih umjetnosti kao redovan profesor i uvijek je isticao kako voli raditi s mladima jer ga inspirišu. Njegov stan bio je pretvoren u atelje u kojem je, u slobodno vrijeme, radio na svojim skulpturama, slikama i drugim umjetničkim radovima. Svi koji su ga poznavali imaju samo riječi hvale za ovog čovjeka.

Svoju ljubav prema umjetnosti prenio je i na kćerku Iru koja je završila Akademiju likovnih umjetnosti i danas je asistentica na tom fakultetu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: