{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sadiković: BiH ustrojiti kao državu autonomnih regija

2.10.2015. u 22:28
195
366
Sadiković: BiH ustrojiti kao državu autonomnih regija
195
Stručni tim Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara je objavio zanimljivu studiju o preustroju BiH u kojoj je zaključeno da državu treba ustrojiti prema načelima federalno-konsocijacijskog modela.
Mapa: Teritorijalna podjela BiH na makroekonomske regije
Mapa: Teritorijalna podjela BiH na makroekonomske regije


Docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković kazao je kako smatra da je svako mišljenje, istraživanje ili prijedlog promjene administrativno-teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine koje ne dovodi u pitanje njen međunarodni subjektivitet i teritorijalni integritet, u potpunosti legitimno.

"U tom smislu u potpunosti prihvatam kritiku postojećeg ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine kao krajnje nefunkcionalnog i ekonomski neodrživog. Ali istovremeno, kao građanin, imam potrebu da javno iznesem nekoliko argumenata zašto bi predloženi model federalno-konsocijacijskog uređenja Bosne i Hercegovine umjesto pravednijeg i funkcionalnijeg političkog sistema predstavljao zapravo korak ka njenoj dezintegraciji", rekao je Sadiković.

On ističe da Bosna i Hercegovina u svojoj hiljadugodišnjoj egzistenciji nema nikakvo historijsko iskustvo sa federalizmom, za razliku naprimjer od SR Njemačke ili Švicarske.

"Drugo, uspjeh izgradnje federalnih struktura u multinacionalnim državama u velikoj mjeri zavisi od pozitivne identifikacije svih etničkih (nacionalnih) zajednica, ali i pozitivnog odnosa svih subjekata političkog sistema prema državi kao cjelini. Takav odnos, činjenica je, u Bosni i Hercegovini za sada ne postoji, barem što se tiče svih relevantnih političkih stranaka", istakao je Sadiković.

Dodaje da uspješne, održive i funkcionalne federacije pretpostavljaju odgovarajući stepen političkog, ali i socio-ekonomskog razvoja, te dovoljno snažnu nacionalnu integraciju.

"Samo ukoliko je ispunjen taj preduvjet federalizam može biti osnova za uspostavljanje funkcionalnog političkog sistema koji može osigurati ekonomsko-socijalni, kulturni i demokratski razvoj. Stvarnost u Bosni i Hercegovini nažalost potvrđuje da ti uslovi nisu ispunjeni", kazao je Sadiković.

Sadiković je rekao da iskustva evropskih država pokazuju da federalizam može doprinijeti smanjenju međunacionalnih konflikata samo pod pretpostavkom da su etničke zajednice teritorijalno koncentrisane u određenim regijama, tj. federalnim jedinicama (Belgija, Švicarska), a mnogo manje je zastupljeno stajalište da federalizam može biti efikasan u sprečavanju međunacionalnih konflikata ako se regionalne granice ne podudaraju sa teritorijalnom koncentracijom određenih etničkih grupa.

"Na tragu toga, postavlja se zapravo i suštinsko pitanje na kojim principima bi se oblikovale federalne jedinice unutar Bosne i Hercegovine? Uz činjenicu da se ustavna struktura Bosne i Hercegovine i njenih entiteta ne zasniva na principu etnički homogenih teritorijalnih jedinica dodatni 'problem' predstavlja i pitanje ljudskih prava i ravnopravnosti građana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima - presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci", rekao je Sadiković.

BiH prema ustavnom uređenju nije federalno uređena država



Dodaje da prema ustavnom uređenju Bosna i Hercegovina formalno nije federalno uređena država, jer ustavom nije definisana kao savezna država. Međutim, prema obimu nadležnosti entiteta Bosna i Hercegovina sadrži brojna obilježja federacije.

"Ako uzmemo u obzir strukturne slabosti centralnih državnih institucija i način odlučivanja u državnom parlamentu, te entitetsko glasanje, Bosna i Hercegovina ima čak i određena obilježja konfederativnog uređenja, odnosno unije dva entiteta. Iako je jedna od ključnih odrednica federalizma njegova integrativna funkcija, u postdejtonskom političkom razvoju Bosne i Hercegovine prisutna je upravo suprotna tendencija zasnovana na principu autonomije bez integracije", kazao je Sadiković.

Sadiković je kazao da umjesto stalnog procesa institucionalnog dijaloga, kompromisa i saradnje, što je preduvjet funkcionalnosti svih savremenih političkih sistema, a posebno federalnih sistema, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini prisutno je stalno sukobljavanje koje vodi podjelama i dezintegraciji.

"Ta činjenica, odnosno iskustvo postdejtonskog političkog (ne)funkcionisanja Bosne i Hercegovine, najbolje potvrđuje prethodno iznesene argumente da federalno-konsocijacijski model nije rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga važno je naglasiti da su se konsocijacijski režimi vlasti pokazali kao efikasni samo kada su u pitanju privremena politička rješenja koja trebaju ublažiti političke konflikte, ali se nisu pokazali kao efikasna i trajna politička rješenja stabilizacije političkog sistema - Belgija", smatra Sadiković.

Sadiković dodaje da su svi dosadašnji pokušaji i prijedlozi ustavne reforme u Bosni i Hercegovini u pogledu njenog teritorijalnog preustroja bili usmjereni na Federaciju Bosne i Hercegovine.

Međutim, funkcionalniju organizaciju političkog sistema u Bosni i Hercegovini koji bi osigurao političku i ekonomsku stabilnost, ravnopravnost naroda i svih građana, moguće je postići samo cjelovitom reformom ustava Bosne i Hercegovine koja bi obuhvatila njen cjelokupan teritorij.

"Polazna osnova za reformu ustava bi isključila i koncept unitarne države, kao i koncept federalizacije, jer je federalna država, bez obzira na sve moguće prednosti, ipak sastavljena država. Ta dva koncepta bi kao dvije krajnosti u pluralnom bosanskohercegovačkom društvu nužno vodila novim društveno-političkim krizama i konfliktima", kazao je Sadiković.

BiH je moguće ustrojiti na konceptu "države autonomnih regija"



On ističe da bi umjesto toga Bosnu i Hercegovinu bilo moguće ustrojiti na konceptu "države autonomnih regija", kao posebnom obliku državno-pravnog poretka, po uzoru na Italiju ili Španiju.

"Prednost ustavne konstrukcije Bosne i Hercegovine na modelu regionalne države se ogleda u tome što se njime u organizacionom i institucionalnom smislu političke institucije mogu prilagoditi heterogenoj društvenoj strukturi Bosne i Hercegovine. Pored toga, regionalizacijom Bosne i Hercegovine se mogu očuvati prednosti unitarnog i federalnog sistema, ali istovremeno i isključiti njihove glavne slabosti", kazao je Sadiković.

U elaboraciji mogućih modela regionalizacije Bosne i Hercegovine nužno je imati u vidu da ni entiteti, kao ni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne predstavljaju ni historijske, ni prirodno-geografske cjeline.

Sadiković dodaje da prema svim provedenim istraživanjima zasnovanim na naučnim, a ne na ideološkim metodama i motivima, optimalna ekonomska i politička diferencijacija prostora Bosne i Hercegovine bi bila zasnovana na četiri osnovne makroregionalne cjeline:

- Makroregija Bosanska krajina sa sjedištem u Banjoj Luci;
- Makroregija Sjeveroistočna Bosna sa sjedištem u Tuzli;
- Sarajevsko-zenička makroregija sa sjedištem u Sarajevu i
- Makroregija Hercegovina sa sjedištem u Mostaru.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: