{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SABNOR: 14. juna na Tjentištu obilježavanje 65. godišnjice Bitke na Sutjesci

F
9.6.2008. u 13:50
0
0
SABNOR: 14. juna na Tjentištu obilježavanje 65. godišnjice Bitke na Sutjesci
0
SABNOR: 14. juna na Tjentištu obilježavanje 65. godišnjice Bitke na Sutjesci
Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u Bosni i Hercegovini najavio je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu za 14. juni na Tjentištu centralnu manifestaciju obilježavanja 65. godišnjice jedne od najvažnijih bitaka iz Drugog svjetskog rata, poznate kao Bitka na Sutjesci.
Ujedno će biti obilježena 65 godišnjica još jednog historijski važnog događaja iz tog vremena, Bitke na Neretvi, poznatoj u historiografiji narodnooslobodilačkog pokreta i kao bitka za ranjenike.

SABNOR je pripremio dovoljan broj autobusa za prijevoz do Tjentišta boraca i antifašista koji žele da prisustvuju manifestaciji. Polazak je najavljen za 14. juni u 8 sati ispred Zemaljskog muzeja na Marindvoru u Sarajevu.

Bitka na Sutjesci, osim što je bila veoma značajna za sve narode bivše Jugoslavije, izuzetno je važna i za Bosnu i Hercegovinu jer država ne bi postojala u današnjem vidu da su 1943. godine neprijateljske snage na Sutjesci uspjele da razbiju narodnooslobodilački pokret i likvidiraju njegovog vođu Josipa Broza Tita, kazao je na današnjoj pres-konferenciji predsjednik SABNOR-a Jure Galić. Zbog toga posebnu dimenziju tom događaju treba dati u kontekstu Sutjeska - Bosna i Hercegovina, dodao je Galić.

Nijaz Skenderagić pozvao je uime asocijacije sve borce i antifašiste da prisustvuju manifestaciji ispred spomen- kosturnice na Tjentištu te sve zainteresirane antifašište da dodatno omasove organizaciju. Najavio je prisustvo na Tjentištu boraca i antifašista, ne samo iz BiH već i drugih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije.

Vrijeme je da se raščlane dvije struje, struja antifašista i ona koja to nije, izjavio je Skenderagić i pozvao Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da konačno donese zakon o zabrani djelovanja fašističkih organizacija.

O značaju Bitke na Sutjesci na pres-konferenciji su govorili njeni učesnici i također borci u bici na Neretvi Mujo Čomić i penzionisani generalpotpukovnik Ekrem Durić.

Durić će se obratiti posjetiocima na Tjentištu.

SABNORBiH se danas ogradio od istovrsne manifestacije koja je zakazana za dan ranije ali je, prema riječima Jure Galića, događaj na koji uticaj ima aktuelna politika Republike Srpske.

"Mada su i tu uključeni borci, događaj se želi prikazati kao bitka za oslobođenje srpskog naroda, a bitka na Sutjesci je bila borba protiv fašizma i veliki događaj, pun žrtava, za oslobođenje svih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije od zajedničkog neprijatelja", kazao je Galić.

Bitka na Sutjesci odigrala se 1943. godine na prostoru bivše Jugoslavije, na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, tokom pete ofanzive.

U sastavu Operativne grupe divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, u tom događaju učestvovalo je 16 proleterskih i udarnih brigada iz raznih krajeva tadašnje Jugoslavije: dvije iz Srbije, dvije iz Crne Gore, jedna iz Sandžaka, jedna iz Hercegovine, dvije iz istočne Bosne, dvije iz Bosanske krajine, tri iz Dalmacije i tri s Banije.

Brojno stanje čitave grupacije, računajući ranjene i bolesne, bilo je 22.148 (19.265 muškaraca i 2.883 žene). Ti podaci zasnivaju se na utvrđenim imenima boraca koji su učestvovali u bici.

Za mjesec dana njenog trajanja poginula su 7.543 borca (6.946 muškarca i 597 žena, od kojih 352 bolničarke), a od završetka bitke do kraja rata poginulo ih je još 3.149.

Računajući teritorijalnu pripadnost učesnika, iz BiH ih je bilo 8.293, 3.337 iz Crne Gore, 8.925 iz Hrvatske (od toga 5.195 iz Dalmacije, 733 iz Kninske krajine, 2.179 s Banije, 256 s Korduna i 329 iz Like), 1.492 iz Srbije (od toga 131 iz Vojvodine i 13 s Kosova i Metohije), 21 iz Makedonije, 19 iz Slovenije, 38 iz inostranstva i 22 učesnika kojima nije utvrđena teritorijalna pripadnost, saopćio je danas SABNOR.

Nešto više od četiri posto boraca imalo je više od 40 godina, a 67 posto ili 14.245 ljudi bilo je mlađe od 25 godina.

Narodnim herojima je proglašeno 258 boraca i starješina, 20 su španski borci, 42 delegati na Prvom i 70 delegati na Drugom zasjedanju AVNOJ-a.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: