Mihail Golovatov (62) bio je pukovnik KGB-a i veteran afganistanskog rata. Prema saopćenju austrijskog Ministarstva vanjskih poslova Litvanija u okviru svoje evropske potjernice nije dovoljno obrazložila zahtjeve za Golovatovo izručenje pa je ovaj zbog toga ponovo pušten na slobodu. Golovatov se prema optužnici litvanskog državnog tužilaštva tereti za borbe koje su se 12. i 13. januara 1991. uoči osamostaljivanja ove bivše sovjetske republike odigrale oko televizijskog tornja u Vilniusu. Pri ovim borbama poginula su četiri, a ranjeno između 600 i 1.000 ljudi.
Golovatov pušten, Divjak zadržan
U međuvremenu kritike na račun austrijskog pravosuđa u slučaju Golovatov ne jenjavaju. Litvanija želi da austrijski zvaničnici priznaju protupravno ponašanje kako bi se ovakav presedan ubuduće izbjegao i najavila korake protiv Austrije na evropskom nivou.
No, i domaći političari u Austriji kritikuju ponašanje pravosuđa i policije u ovome slučaju. Tako je poslanik Zelenih u Saveznom parlamentu Peter Pilz jasnim riječima istakao da je Austrija pokleknula pod pritiscima Rusije. U austrijskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, u uredu generalnog direktora Odjela za javnu sigurnost, održana je krizna sjednica dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova i pravde na kojima je prema Pilzovim riječima "razrađen plan Golovatovog bijega".
Litvaniji je navodno dat rok do 14.00 sati kako bi obrazložila razloge hapšenja, a nakon isteka ovoga roka Golovatov je trebao odmah biti vraćen nazad u Rusiju. „
"Time su Litvaniji postavljeni besmisleni rokovi", rekao je Pilz.
Austrijski stručnjak za međunarodno pravo Manfred Nowak istakao je da je Austrija "morala duže ispitivati slučaj Golovatov": "Očigledno postoji praksa, ne samo u Austriji, da se ne ulazi u konfrontaciju s moćnom Rusijom", rekao je Nowak, te dodao da je Austrija u slučaju uhapšenog bivšeg generala Armije BiH Jovana Divjaka postupila potpuno drugačije i drži ga već četiri mjeseca u Austriji iako je jasno da je potjernica iz Srbije politički motivirana, kazao je Nowak i dodao da austrijsko pravosuđe nije smjelo Golovatova zadržati samo nekoliko sati, već nekoliko sedmica u pritvoru.
Izetbegović "učinio sve"
I dok austrijsku političku i medijsku scenu trese slučaj Golovatov i neobično oštro reagiranje Litvanije, ali i ostalih baltičkih država, na puštanje KGB-ovog generala, dotle iz Bosne i Hercegovine nije upućena ni protestna nota, a niti zatražen sastanak s austrijskim državnim vrhom u slučaju rasvjetljavanja slučaja Divjak.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je u intervjuu sarajevskom "Oslobođenju" od petka da je učinio "sve moguće" kako bi Divjak bio pušten na slobodu, te da je zatražio i sastanak s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom.
Fischer je po Izetbegovićev riječima, međutim, odbio razgovarati o ovoj temi jer bi to moglo biti protumačeno kao "miješanje u nezavisnost pravosuđa". Znakovito je, međutim, da se u slučaju Golovatov Fischer ipak oglasio i podržao odluku austrijskih pravosudnih organa te izrazio nadu da će Litvanija uvidjeti da je Austrija postupila pravilno. I austrijska ministrica pravde Beatrix Karl oštro je odbacila navode o bilo kakvom političkom utjecaju Rusije te istakla da se Golovatov nije ni u kom slučaju mogao zadržati duže.
Jasno je da je BiH mala država, čiji političari nemaju niti mogu imati utjecaj na Austriju poput Rusije. No, postavlja se pitanje da li je bh diplomatija - i pored različitog viđenja slučaja Divjak tročlanog Predsjedništva - mogla tražiti susret s austrijskim državnim institucijama kako bi se objasnila politička pozadina optužnice protiv ovog bivšeg generala Armije BiH.
Ljeto je već uveliko počelo, bh. i austrijska diplomatija i pravosuđe polako odlaze na odmor, a slučaj izručenja generala Divjaka prijeti da se bez jasnog političkog stava Bosne i Hercegovine otegne na neodređeno vrijeme. Može i mora li bh. diplomatija učiniti više?
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
