Naime, u Prijedlogu zakona o sudovima u RS-u, koji će u utorak, 13. decembra, razmatrati poslanici Skupštine RS-a, nudi se novo rješenje - da sudije imaju službenu legitimaciju, čije obrasce propisuje i izdaje ministar pravde.
"S obzirom na to da je riječ o sudijama koji su imenovani u sudove RS-a, logično je da će legitimacija sudija sadržavati obilježja RS-a, a ministar pravde će donijeti pravilnik o izgledu i sadržaju službene legitimacije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona", stoji u odredbi ovog zakona.
Navodi se da su iz nadležnosti osnovnih sudova izostavljene zemljišne knjige, koje su "Zakonom o katastru prešle u nadležnost Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove".
Međutim, trenutno RS nema zakon o katastru, nakon što je njegovu primjenu obustavio Ustavni sud BiH nakon apelacije člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a u međuvremenu je RS sama odustala o tog i predložila novi zakon o premjeru i kastastru.
Na taj zakonski akt stavljen je veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a i on se nalazi u procedure odlučivanja pred Ustavnim sudom RS-a.
U novom zakonu o sudovima u RS-u propisano je da sudovi u postupku koriste jezike srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, a da su službena pisma ćirilica i latinica. Napomenuto je da sud vodi postupak na jeziku kojim se služi sudija, s tim da se stranci mora na njen zahtjev osigurati prevod na ročištu ili prevod odluke suda na jeziku kojim se stranka služi u postupcima, i to: u krivičnim predmetima - na trošak suda, a u svim ostalim postupcima - na trošak stranke.
Kod uslova i mandata za vršenje sudske funkcije u ovom zakonu uvedena su potpuno nova rješenja, koja nisu bila predmet regulative važećeg Zakona o sudovima. Naime, ovim odredbama su regulirani opći i posebni uslovi za izbor sudije, mandat sudije i predsjednika suda, kao i način i postupak izbora predsjednika suda.
Prema važećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, opći i posebni uslovi za sudije uređeni su Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, što, po ocjeni koju daje predlagač entitetskog zakona o sudovima, Ministarstvo pravde RS, "nije i ne može biti predmet tog zakona, nego upravo Zakona o sudovima RS".
"Da ne bi bilo kolizije s odredbama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji reguliše ovo pitanje, uglavnom su preuzeti opći i posebni uslovi za imenovanje sudija i predsjednika sudova iz Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću", stoji u ovom zakonu.
Ministarstvo pravde RS tvrdi da je, zajedno s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem, po mnogim pitanjima usaglasilo stavove, a posebno pitanja koja se tiču sudske legitimacije, poslovnika o unutrašnjem sudskom poslovanju i nekim drugim pitanjima, dok nije postignuta saglasnost koja se tiče finansiranja i izrade budžeta za sudove, gdje Visoko sudsko i tužilačko vijeće traži veće učešće prilikom usvajanja budžeta za sudove, kao i pitanja koja se tiču općih i posebnih uslova za imenovanje sudija i predsjednika suda.
"Prilikom izmjene važećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, mora se uzeti u obzir i činjenica da se odredbe koje regulišu opće i posebne uslove za imenovanje sudija izostave iz budućeg teksta tog zakona", tvrdi entitetsko resorno ministarstvo.
Novim zakonom o sudovima u RS-u utvrđeno je i da u RS postoji 19 osnovnih sudova i osam novih osnovnih sudova (Srebrenica, Lopare, Srbac, Brod, Šamac, Kozarska Dubica, Nevesinje, Rogatica i Laktaši), koji bi počeli s radom kad se steknu materijalne i druge pretpostavke za njihov rad, o čemu će, na prijedlog ministra, odluku donijeti Vlada RS-a.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
