{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Romkinja i transeksualac dokazuju da nije problem biti "drugačiji" u BiH

10.5.2014. u 15:52
47
Romkinja i transeksualac dokazuju da nije problem biti "drugačiji" u BiH
47
U Muzeju grada Zenice danas je realiziran projekat "Ja bih drugačije u BiH", u okviru kojeg su predstavljene priče osoba koje su diskriminirane u društvu, ali koje su i pored tog problema uspjele da naprave velike korake u životu.
Zenica je bila prvi grad u kojemu su predstavljene priče pet osoba koje su društvu pokazale da "biti drugačiji" nije problem i da to ne treba da se odrazi loše na život i sredinu u kojoj se osoba nalazi.

U publikaciji je predstavljena priča djevojke, romske nacionalnosti, koja je od malih nogu odbačena od društva zbog boje svoje kože. Roditelji su je ostavili nakon godinu i osam mjeseci, jer nije prohodala. Nešto više od sedam godina provela je u dječjem domu, a tek sa osam godina je saznala da ima tri sestre i dva brata. Rat je provela u Njemačkoj, a u Bosnu i Hercegovinu je došla 1997. godine. Stalno je bila izložena vrijeđanju​ i omalovažavanju, ali kako kaže, nije mogla pobjeći od onog što zapravo jeste.

"Na hrpu uvredljivih riječi se nisam mogla požaliti jer nisam mogla pobjeći od onog što zapravo jesam. Nisam mogla promijeniti boju kože. Mrzila sam što sam tamnije puti", stoji u njenoj životnoj priči.

Kako bi prebrodila svoje probleme, okrenula se onome što voli, a na uvrede i omalovažavanja u školi postala je imuna. Upisala je muzičku školu i proslavila se kao balerina, romska balerina, na što je ponosna, a jedina je ​R​omkinja u BiH koja je završila dvije srednje škole. Trenutno pohađa četvrtu godinu fakulteta i u septembru će diplomirati. Radila je sezonske poslove​,​ gdje je izgradila komunikaciju sa ljudima i srušila barijere i pretpostavke ljudi prema romskoj populaciji.

Sa problemom diskriminacije u društvu suočava se i trans muškarac, student na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Posebnu poteškoću mu je predstavljalo stvarati komunikaciju sa ljudima koji nisu iz LGBT svijeta. Kroz godine koje su prolazile, uočavao je da je drugačiji od svojih vršnjaka, a razumijevanje nije pronašao ni od porodice. Međutim, nije mogao živjeti u laži, a svoj izbor vidi u ličnoj odluci da kao ljudsko biće ima pravo na svijest, izbor i pravo na život.

U publikaciji je predstavljena i priča studenta koji je odlučio da se zaposli, uprkos napadima da će zbog toga ispaštati njegov fakultet, ali danas uspješno zarađuje svoj džeparac i uspješno svoje obrazovanje privodi kraju.

Barijere u adultnom obrazovanju razbio je i 31-godišnjak koji studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. U svojoj priči je istakao da pohađa prvu godinu fakulteta na Odsjeku za produkt dizajn te da ga kolege i profesori odlično prihvataju.

Svojih predrasuda se oslobodio i student sa Univerziteta u Tuzli, koji je na kraju shvatio da njegova aktivnost nije ništa loše. Profesori na fakultetu su ga favorizovali zbog njegove aktivnosti, a uskoro se uključio i u NVO gdje volontira.

"Sada ne mogu da shvatim zašto sam uopšte imao bilo kakav strah. Danas utječem na mlade ljude da prate svoje želje kroz čitavu Bosnu i Hercegovinu, da se ne libe otići u grad gdje će biti manjina jer će biti pozitivno iznenađeni", napisao je u svojoj priči student iz Tuzle.

Koordinator projekta "Ja bih drugačije u BiH" iz Zenice Aldin Vrškić je kazao kako je cilj bio da se publikacijama te fotografijama ukaže da nije problem "biti drugačiji", a na projektu je radio pet mladih ljudi.

"Htjeli smo pokazati ono što mladi žele da promijene, ali i da predstavimo priče ljudi koji nisu bili prihvaćeni u društvu, ali su uprkos tome napravili velike stvari u životu. Ovdje se nalaze i fotografije koje smo dobili od naših aktivista na temu kako oni vide Bosnu i Hercegovinu", kazao je Vrškić.

Publikacija će biti predstavljena i u Tuzli 17. maja te 26. maja u Sarajevu, a projekat finansira Fondacija Humanost u akciji Bosna i Hercegovina u sklopu programa "Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: