BiH
25

Romi čekaju bolje sutra

Piše: E.S.H
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa brojnim problemima, a primarni su zdravstvo, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i obrazovanje. Danas je Međunarodni dan Roma, a tim povodom je u Sarajevo organizovana konferencija "Inkluzija Roma u BiH – Izazovi i preporuke".

Konferenciju je organizovalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u suradnji sa Misijiom OSCE-a u BiH. O inkluziji Roma u društvene tokove, Dervo Sejdić koordinator Vijeća Roma BiH, kaže da deklarativno, Bosna i Hercegovina radi svoj posao, ali da bi to u praksi moglo biti puno bolje.

"U ovoj socijalnoj krizi, mislim da Romi trebaju biti zadovoljni, naročito kad je u pitanju provođenje Akcionog plana za stambeno zbrinjavanje. Od 2008. godine do danas je oko 250 Roma dobilo grantove za zapošljavanje kod poslodavca ili samozapošljavanje i oko 300 Roma je dobilo zdravstvenu knjižicu. Ono što najviše brine je proces obrazovanja. Imamo povećan broj djece u školskim klupama, ali i povećan broj djece koji napuštaju školu", rekao je Sejdić.

Napomenuo je da ne zavisi sve od Ministarstva za ljudska prava, da se moraju uključiti i niži nivoi vlasti, kako bi zajednički radili na rješavanju problema. Kao još jedan problem, Sejdić navodi i nedovoljno stručnosti u korištenju fondova Evropske unije.

"Kaskamo i zbog manjka kapaciteta da se povuku ta sredstva. Imamo jedan IPA program za stambeno zbrinjavanje, ali se nadamo i povlačenju sredstava iz Erasmusa za školovanje romske, ali i sve ostale djece", izjavio je Dervo Sejdić i dodao da se Romi nikad ne predaju.

"Nadam se da će romsko sutra biti puno bolje od romskog danas. To govorim zbog toga što je Međunarodna zajednica opredijeljena za bolji položaj Roma. Na samitu Roma EU, Viviane Reding, potpredsjednica Evropskog parlamenta, je rekla da će Europska unija izdvojiti 70 milijardi eura za provedbu platforme za bolji položaj Roma", optimističan je Sejdić.

Dekada Roma

U junu će Bosna i Hercegovina preuzeti predsjedavanje dekadom Roma, a zvanično će početi predsjedavanje u septembru. Kako je rekao Sejdić, to za BiH predstavlja i čast i obavezu. Cilj je da se ono što je započeto nastavi, da se sa podigne i kvalitet i kvantitet i da se BiH pridruži zemljama koje su mnogo više napravile u rješavanju problema koje se vežu za Rome.

Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH je podsjetila na problem obrazovanja. Kroz revidirani plan o obrazovanju Roma je započet proces kako bi se smanjio broj djece koja napuštaju osnovno obrazovanje. Međutim, još puno tog mora da se uradi.

"Najveći problem je socijalni status romskih porodica i to treba riješiti kako bi Romi mogli slati djecu u školu. Uz asistenciju organizacija, pomaže se djeci da savladaju gradivo i da se vrate u škole. U BiH je oko 8.500 djece do 18 godina kojima treba pristup obrazovanju. Povećan je broj djece u srednjim školama, ali treba još puno raditi. Mi smo sad akcent stavili na stanovanje, zapošljavanje i zdravstvo, obrazovanje je kompleksno, ali očekujemo da ćemo imati dobre rezultate za ovu oblast", kazala je Đuderija na današnjoj konferenciji.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Miladin Dragičević je rekao da je Ministarstvu odobren IPA projekat vrijedan pet miliona eura koji će uglavnom biti iskorišten u stambeno zbrinjavanje Roma.

"Ministarstvo će i dalje redovno aplicirati za IPA projekte kod Evropske komisije", napomenuo je Dragičević.

Nesebičnu podršku u inkluziji Roma konstantno pruža UINCEF.

Florence Bauer, predstavnica ove organizacije je uporedila život romske djece sa životom prosječnog djeteta druge nacionalnosti.

"Romsko dijete ima tri puta više šanse da ne doživi svoj prvi rođendan. Kada je u pitanju imunizacija, dostupna je za četiri posto djece, za razliku od 68 posto druge djece. Kad je u pitanju pristup osnovnom obrazovanju, dvoje od troje djece ima pristup obrazovanju. U srednjoj školi jedno od četvero djece ima pristup školovanju i ovo pokazuje da je važno od ranog doba raditi sa djecom", rekla je Bauer.

Zaključila je da isključivost počinje pri rođenju, ali i da uključenost treba počinjati pri rođenju.