{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Riješena trećina prijava za ratne zločine u BiH

27.10.2015. u 14:37
2
4
Riješena trećina prijava za ratne zločine u BiH
2
Riješena trećina prijava za ratne zločine u BiH
Foto: Arhiv/Klix.ba
U proteklih sedam godina u BiH je riješeno 30 posto prijava za ratne zločine. Pravosudnim institucijama ostaje da optuže ili obustave istrage protiv najmanje 7.000 prijavljenih da su počinili ratni zločin, piše BIRN.
Od usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u decembru 2008. godine, prijave za ratne zločine u pravosudnim institucijama su tri puta više rješavane obustavom postupka nego optuživanjem. Ukupno je optuženo 750, a obustavljen je postupak protiv više od 2.110 ljudi.

Rok od sedam godina za rješavanje najsloženijih predmeta postavljen u Državnoj strategiji, a za koje je zaduženo Tužilaštvo BiH, definitivno neće moći biti ispoštovan.

Uz to, Tužilaštvo BiH je izloženo kritikama da resurse troši na predmete koji bi trebali biti ustupljeni entitetskom pravosuđu.

Nadležne institucije poručuju da se složeni predmeti trebaju završiti što prije, te da se intenzivira prenos predmeta na niže sudove u BiH, kako bi sve bilo završeno za idućih osam godina, piše BIRN.

Državnom strategijom je bilo predviđeno da najsloženiji predmeti ratnih zločina budu riješeni za sedam, a ostali u roku od 15 godina. U ovom dokumentu je konstatovano da su podnesene prijave za ratne zločine protiv približno 9.880 osoba.

Bilo je predviđeno da najsloženije predmete procesuira Tužilaštvo BiH, a manje složene kantonalna i okružna tužilaštva.

Nadzorno tijelo za praćenje sprovođenja Strategije je na ranijim sjednicama isticalo da Tužilaštvo BiH treba prioritetno da procesuira najsloženije predmete, kao i da je potrebno intenzivirati proces prenošenja manje složenih slučajeva entitetskom pravosuđu.

Iz Ministarstva pravde BiH navode da, i pored značajnih kadrovskih i materijalnih kapaciteta kojima raspolaže Tužilaštvo BiH, nisu ostvareni zadovoljavajući rezultati.

Oni ukazuju na to da Tužilaštvo troši vrijeme na predmete koji u kasnijoj fazi budu prebačeni entitetskom pravosuđu. Osim toga, razdvajaju predmete protiv više izvršilaca na više optužnica iako se radi o istim događajima.

“Ovakvom praksom troše se kadrovski i materijalni resursi Tužiteljstva BiH na procesuiranje predmeta koji su, po svojoj prirodi, trebali još u fazi istrage biti ustupljeni entitetskom pravosuđu, ali i resursi Suda BiH, koji vodi razdvojene postupke po jednom događaju umjesto da se ubrza proces”, ističu iz Ministarstva.

Probijanje rokova iz Strategije i rad na prebacivanju predmeta u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS BiH), odnosno Nadzornom tijelu, kao i ni u Tužilaštvu BiH, nisu htjeli komentarisati.
Iz Tužilaštva BiH su nedavno saopštili da su od 2005. više od 500 osoba optužili za ratne zločine i da je skoro polovina njih optužena u posljednje dvije i po godine, od kada je na dužnosti glavni tužilac Goran Salihović.

Glavni haški tužilac Serge Brammertz smatra da je to značajan uspjeh, ali da brojke nisu sve.

“Postoje neslaganja u vezi s praksom prebacivanja predmeta na entitetski nivo. Čuo sam od više tužilaca da su njima prebačeni najjednostavniji slučajevi i to nakon potvrđivanja optužnice. Ovi predmeti se vode u evidenciji Tužilaštva BiH iako se cijelo suđenje vodi na entitetskom nivou”, istakao je Brammertz.

On je dodao da je jasno da neće biti ispoštovani rokovi iz Strategije i da se od sada treba staviti prioritet na složene predmete.

Protiv nekadašnjeg tužioca Tužilaštva BiH Muniba Halilovića nedavno je pokrenut disciplinski postupak zbog neprocesuiranja jednog predmeta ratnog zločina.

Halilović je u svojoj odbrani postupka naglasio da taj predmet nije radio jer nije spadao u najsloženije predmete ratnog zločina, kako je propisano Strategijom.
On je pozvao disciplinskog tužioca da goni one tužioce koji su zbog ispunjenja norme podizali optužnice u jednostavnijim predmetima.

“Veliki broj tužilaca u Tužilaštvu BiH radi upravo tako. Ima tamo tužilaca koji nikada nisu podigli optužnicu u predmetu iz najsloženije kategorije. To je posao za disciplinskog tužioca, da se upita zašto se dozvolilo nekima da biraju najlakše predmete”, rekao je Halilović pred disciplinskom komisijom VSTS-a.

U Ministarstvu pravde BiH navode nekoliko koraka koje je potrebno preduzeti da bi se najsloženiji i najprioritetniji predmeti mogli procesuirati u kraćim rokovima.

“Potrebno je preispitati kriterije za kategorizaciju složenih i manje složenih predmeta, eliminisati vođenje paralelnih istraga na državnom i entitetskom nivou, kao i na cjelovit način riješiti pitanje ustupanja i preuzimanja predmeta”, kaže portparolka ovog ministarstva Marina Bakić.

U Ministarstvu pravde ipak vjeruju da će rok od 15 godina za rješavanje svih predmeta ratnih zločina moći biti ispoštovan zahvaljujući finansijskoj pomoći Evropske unije (EU) uz pomoć koje je angažovan dodatni kadar u pravosuđu.
“Očekivati je ispunjenje ovog cilja iz Strategije uz pomoć koju je pružila EU kroz projekat IPA, čiji je cilj smanjenje broja predmeta ratnih zločina u tužilaštvima za 50 posto u periodu od pet godina. Već se pokazuju rezultati u skladu s planom rada”, kaže Bakić.

Ne računajući prijave podnesene nakon usvajanja Strategije, tužilaštva bi preostalih 7.000 prijava trebalo da riješe do decembra 2023. godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: