{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Revizija pokazala da bh. institucije nisu transparentne u svom radu

26.10.2015. u 09:04
24
41
Revizija pokazala da bh. institucije nisu transparentne u svom radu
24
Revizija pokazala da bh. institucije nisu transparentne u svom radu
Foto: Arhiv/Klix.ba
Ured za reviziju institucija BiH izvršio je reviziju učinka transparentnosti rada institucija BiH u 2014. godini. Revizija je pokazala da institucije BiH ne osiguravaju zadovoljavajući nivo transparentnosti o svom radu, da pravo na pristup informacijama propisano regulativom zahtijeva određene izmjene kojima treba uvesti i obavezu proaktivnog informisanja, te da je neophodno njegovo usaglašavanje sa drugim zakonima.
Iz Ureda za reviziju institucija BiH ističu da institucije BiH putem svojih službenih web stranica ne osiguravaju uspješnu komunikaciju između javne administracije i javnosti.

"Ovakvo stanje ne doprinosi stvaranju povjerenja javnosti u rad institucija BiH, ne podstiče aktivno učešće javnosti u procesu donošenja odluka i ne teži se u dovoljnoj mjeri ka proaktivnom informisanju javnosti o informacijama koje se tiču obavljanja javnih dužnosti, što je neizostavan dio otvorene i transparentne vlasti u demokratskim društvima institucija BiH", stoji u Izvještaju.

Dodaju da danas proaktivna transparentnost u BiH nije na nivou međunarodnih standarda.

Postojeća zakonska regulativa ne predviđa obavezu proaktivne transparentnosti. Iako postojanje jasnih internih pravila i procedura doprinosi povećanju transparentnosti rada, postojeća pravila i procedure kod institucija BiH nisu na zadovoljavajućem nivou.

Također, ni obaveza postojanja podzakonskih akata o upravljanju informacijama kod institucija BiH nije na zadovoljavajućem nivou, iako postojanje jasnih internih pravila i procedura doprinosi povećanju transparentnosti rada.

Pravo na pristup informacijama u BiH regulisano je kao pravo pojedinca da traži informacije koje su u posjedu institucija BiH putem zahtjeva za pristup infomaciji, iako je praksa obaveze proaktivnog objavljivanja informacija u zemljama u okruženju prihvaćena kao neizostavni dio otvorene i transparentne vlasti. Proaktivan pristup odnosi se na obavezu javnih institucija da pravovremeno i samoincijativno građanima, medijima i ostalim korisnicima na raspolaganje stave što veći broj važnih informacija koje se tiču njihovog rada.

Broj primljenih "neformalnih" zahtjeva za pristup informacijama u 2014. godini je višestruko veći u odnosu na broj zahtjeva u skladu sa zakonom, što ukazuje na nedostatak zakonskih propisa za proaktivno objavljivanje informacija od institucija BiH.

Iako zakon utvrđuje pravo pristupa informacijma u posjedu javnog organa širokom krugu javnosti, uz mogućnost ograničenja tog prava kada za to postoje zakonski opravdani razlozi, ipak možemo reći da postojeća zakonska legislativa zaostaje za međunarodnim standardima i ne ide ukorak s naprednim rješenjima drugih zemalja kada je riječ o objavljivanju informacija koje se odnose na obavezu javnih organa da u odsustvu pojedinačnih zahtjeva samoincijativno objavljuju određene vrste informacija od javnog značaja.

Također, kolizija većine zakona i Zakona o zaštiti ličnih podataka te neefikasnost institucija BiH u rješavanju pitanja u vezi s izmjenama i dopunama zakona može imati negativnu posljedicu na njihovu implementaciju, te usporava i ograničava transparentnost institucija BiH.

Institucije BiH nisu razvile proaktivan pristup objavi informacija od javnog značaja



Iako većina institucija BiH ima vlastite službene web stranice i s obzirom na to da postoji Uputstvo koje propisuje 12 kategorija informacija i dokumenata koje je svaka institucija BiH dužna objaviti na svojoj web stranici, analiza je pokazala da se predmetno Uputstvo u praksi ne primjenjuje u potpunosti.

S obzirom na svjetske trendove u posljednjih nekoliko godina koji se sve više orijentišu na samoincijativno objavljivanje velikog broja informacija, čime ih čine dostupnim širem krugu javnosti, možemo reći da zakonski okvir o slobodi pristupa informacijama u BiH koji propisuje da se do informacija koje javni organi posjeduju može doći isključivo putem individualnih zahtjeva u pisanoj formi, ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri koncept proaktivnog objavljivanja informacija.

Iako postoje pravni akti koji djelimično propisuju proaktivne mjere, kao što je obavezan sadržaj službenih web stranica, pravila koja se odnose na konsultacije s javnošću, kao i novi Zakon o javnim nabavkama BiH po kojem sva obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabavke, kao i dobrovoljno obavještenje o transparentnosti i prethodno obavještenje, ugovorni organi objavljuju na portalu javnih nabavki, analiza je pokazala da institucije BiH ne slijede međunarodne prakse i standarde u pogledu primjene proaktivne transparentnosti, količine i kvaliteta informacija koje se javno objavljuju.

"Prednosti proaktivne transparentnosti se ogledaju u tome da su informacije objavljene putem web stranica institucija redovno ažurirane te dostupne svima, dok su informacije dostavljene na zahtjev, pozivanjem na Zakon, dostupne uglavnom pojedincima", stoji u Izvještaju.

Iako se službene web stranice institucija BiH ne mogu ocijeniti kao apsulutno
netransparentne, uočeno je dosta nedostataka. Nepreciznost postojećeg Zakona, njegove neusklađenosti sa drugim zakonima, nepostojanje standarda kvaliteta objavljenih informacija, kao i izostanak i nepostojanje kontrole i monitoringa, izgleda sadržaja, količine i kvaliteta informacija koje institucije BiH trebaju objavljivati za posljedicu mogu imati netransparentnost i nepovjerenje građana u rad institucija BiH.

Ovome doprinosi i nepostojanje centralnog web portala za objavljivanje i sortiranje informacija bitnih za fizičke i pravne osobe iz različitih oblasti finansija, obrazovanja, prava potrošača i slično, čime bi se olakšalo korištenje i pretraživanje informacija bez poznavanja strukture vlasti i nadležnosti pojedinih organa.

Proaktivnom objavom informacija značajno bi se unaprijedio rad javne administracije, tako što bi se smanjio pritisak na službenike da odgovaraju na pojedinačne zahtjeve za pristup informacijama ili da putem elektronske pošte, telefonom ili drugim načinima odgovaraju na "neformalne" zahtjeve u čiju ispravnost se teško uvjeriti s obzirom na to da više od polovine institucija BiH ne vode evidencije takvih zahtjeva.

Institucije BiH ne poduzimaju značajne mjere za unapređenje transparentnosti i komunikacije sa građanima



Iako su institucije BiH vršile određene analize stepena zadovoljstva građana, medija i drugih fizičkih i pravnih osoba o informacijama koje im pružaju ne može se reći da su efekti analiza doveli do unapređenja transparentnosti i poboljšanja komunikacije s građanima.

Zbog toga nije uspostavljeno povjerenje između institucija BiH s jedne strane i građana, medija i drugih fizičkih i pravnih osoba s druge strane. Dvosmjerna komunikacija i istraživanje potreba i mišljenja građana, medija i drugih fizičkih i pravnih osoba dovode do boljih rezultata u proaktivnoj transparentnosti, što je od velike važnosti i za institucije i za krajnje korisnike.

Analiza potreba javnosti može biti dobar put do unapređenja kvaliteta objavljenih informacija, što će olakšati komunikaciju s javnosti i povećati povjerenje u rad javnih organa. Tako bi institucije mogle ažurirati sadržaje službenih web stranica u skladu sa zahtjevima korisnika.

Analize potreba korisnika, ali i kontakti sa građanima, medijima i drugim fizičkim i pravnim licima bi ukazale na potrebe i eventualne propuste što bi institucijama BiH bilo od koristi za daljnje unapređenje svog rada. To, između ostalog, podrazumijeva unapređenje kvaliteta službenih web stranica i veću upotrebu društvenih mreža kao modernih oblika interakcije s korisnicima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: