Naglasio je kako ne može govoriti o privatizaciji kao vlasnik dionica, već kao menadžer i sa društvenog aspekta.
"Uzmite hipotetički da postoje još dvije kompanije kao što je BH Telecom, koje doprinose budžetu Federacije BiH, nama ne bi trebao Međunarodni monetarni fond ni druga zaduženja. Da li uzeti novac odjednom, pa kasnije dovesti državu u stanje stalnog odliva kapitala, to je stvar politike i procjene. Mislim da svijest građana Federacije BIH o vrijednosti Telecoma je toliko porasla, da neće biti lako napraviti takav potez bez teške nevolje“, naglasio je Rešidbegović.
Kada je riječ o tehničkoj razvijenosti BH Telecoma, Rešidbegović je istakao da ova kompanija ne zaostaje za svjetskim trendovima u telekomunikacijama.
"Samo je stvar zrelosti tržišta kad možemo uvesti nove tehnologije. Sa 3G mrežom smo kasnili dvije godine, ali kod nas nije bilo zrelo tržište i nije bilo dovoljno terminalne opreme. Kada smo prošle godine počeli intenzivnije plasirati Smart telefone na tržište, odmah je eksponencijalno porastao DATA saobraćaj u mobilnoj mreži“, istakao je Rešidbegović, te dodao kako su telekomunikacije jedina grana, pored fudbala, koja se može porediti sa najrazvijenijim zemljama u svijetu.
Tema sesije Kruga 99 bila je budućnost telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. Rešidbegović je ustvrdio kako je moguće da BH Telecom bude "zlatna rezerva“ državi u vrijeme ekonomske krize.
"BH Telecom je dioničarima iz dobiti od 2004. do 2012. godine isplatio milijardu konvertibilnih maraka. Ove godine smo opet donijeli odluku o isplati 110 miliona isplate dividende. Dioničarima će, a 90 posto ide u budžet Federacije BiH, biti isplaćeno miljardu i 100 miliona od 2004., uključujući i 2012. godinu“, kazao je Rešidbegović, te dodao da je Telecom svoje investicije finansirao vlastitim sredstvima i samostalno se razvijao.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
