{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Reis Kavazović: Islamska zajednica mora ostati izvan političkih kalkulacija

25.7.2014. u 15:24
31
31
Reis Kavazović: Islamska zajednica mora ostati izvan političkih kalkulacija
31
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović za Rijasetov portal www.rijaset.ba dao je do sada najopširniji intervju za jedan medij. U ovom bajramskom razgovoru, odgovarajući na više od trideset pitanja, reisu-l-ulema govori o ramazanskim aktivnostima, predstojećoj reorganizaciji IZ, općim i izborima u IZ, utjecaju politike na IZ, koje vrijednosti birati, kandidaturi dr. Mustafe Cerića, potrebi preciziranja statusa i tituliranja vjerskih autoriteta nakon isteka mandata i drugim važnim pitanjima.
Reis Kavazović: Potpuno sam ubjeđen da će palestinski narod osvojiti svoju slobodu
Reis Kavazović: Potpuno sam ubjeđen da će palestinski narod osvojiti svoju slobodu
Poštovani Reisu-l-ulema, u životu muslimana i aktivnostima IZ ramazan je poseban mjesec i vrijeme. Kakav je Vaš doživljaj ovogodišnjeg ramazana? Možete li za naše čitaoce izdvojiti neke konkretne trenutke i impresije?

Naravno, s radošću dočekujemo ramazan, jer znamo šta on znači za duhovni život muslimana na ovim prostorima, ali i općenito za ummet. Svaki vjernik i vjernica se individualno priprema da učini što više dobra u ramazanu, da se posveti što više ibadetu i jačanju duhovnog života, da svoj moral usklađuje i razvija na temelju Allahove Knjige i Poslanikova Sunneta.

Tokom ramazanskih obilazaka naših džemata primjetili smo odvijanje vrlo intenzivnog duhovnog života i raznolike aktivnosti. Muslimani u BiH, uprkos dugih dana i kratkih noći, predano obavljaju svoje vjerske dužnosti. Dakako, ima i onih koji ne pokazuju veliku predanost izvršavanju svojih vjerskih obaveza, međutim upujućem dovu Allahu Uzvišenom da muslimane ojača na pravom putu, usreći ih predanošću vjeri i marljivim radom u izvršavaju svojih dužnosti.

Pored ovih lijepih i okrepljujućih ramazanskih trenutaka koji su se mogli osjetiti u svim našim džematima i mnogim našim kućama, sa žalošću i tugom ističem da je, na neki način, ova radost ramazana pomućena masovnim dženazama žrtvama genocida u Potočarima i Kozarcu. Međutim, masovne dženaze su nešto što nas neumitno prati svih ovih godina i to ćemo morati nositi u budućnosti. Naš dug prema šehidima i njihovim porodicama nikada ne prestaje, u našim radostim i u našim žalostima moramo biti svjesni toga duga.

Pored toga, stanje muslimanskog svijeta, prvenstveno u Iraku i Gazi, ovog ramazana ostavilo je duboke rane na dušama muslimana. Ono što smo vidjeli u tim područjima prešlo je sve granice razuma i morala i pokazalo da nasilnicima i zulumćarima hurmet (svetost) ramazana ne znači ništa.

Kao osoba koja nosi amanet duhovnog vođstva muslimana što biste apostrofirali kao duhovne vrijednosti koje muslimani trebaju posebno njegovati, a IZ naglašavati i njima težiti u svom radu?

Mnogo je stvari koje trebamo urediti i njegovati u svom privatnom i javnom životu, u kući i na poslu. Ovom prilikom hoću izdvojiti vrlinu iskrenosti, u smislu iskrenosti prema Bogu, prema sebi i drugima. Tako postavljena, čini mi se najvažnijom i suštinskom vrijednošću čovjeka.

Musliman mora imati iskren odnos prema Bogu, tu nema mjesta licemjerju i prevari, a to znači iskren odnos u obavljanju propisa islama i dužnosti, razumijevanju zaduženja u duhu ajeta da Allah ne zadužuje nikoga preko njegovih mogućnosti.

Trebamo biti iskreni prema sebi tako što ćemo biti ustrajni u vršenju ibadeta i činjenju dobrih djela, dok je iskren odnos prema drugima potrebno manifestirati na način da zajedno učestvujemo u izgradnji sigurnog okruženja, društva ekonomske i socijalne pravde, poštivanja ljudskih prava, rada za napredak, brige za mlađi naraštaj, posebno njihov odgoj i obrazovanje.

Naročito ističem vrijednost zajedničkog života i očuvanja duhovne tradicije muslimana na ovim prostorima kroz očuvanje širine naše vjerske doktrine koja je izgradila duhovni milje u BiH.

Muslimani na ovim prostorima suočavaju se za brojnim i velikim duhovnim ali i kulturnim, ideološkim i općenito društvenim izazovima. Da li su muslimani i njihove institucije kadre da se kreativno suočavaju s tim izazovima, da li Islamska zajednica nudi vjerodostojne odgovore, obrasce, forme, koncepte za izazove savremenosti i nove nove oblike religioznosti?

Smatram da su institucije Islamske zajednice, kao i do sada, sposobne odgovoriti na izazove onoga s čime se suočavaju muslimani u BiH. Oduvijek je BiH imala svoju ulemu koja je bila spremna da nosi breme svoga vremena i nudi rješenja za izazove sa kojima su se muslimani suočavali. Tako je bilo i u doba Osmanske carevine, Austrougarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, komunističke vlasti i, vjerujem, tako će biti i u narednom periodu. Islamska zajednica će uvijek nuditi odgovore na temelju Kur'ana, Sunneta i idžtihada, vodeći računa o društvenom kontekstu pojave tih pitanja. Dakako moramo se osposobljavati da razumijevamo i, koliko je to moguće, predviđamo intencije savremenih procesa kako bi nudili što bolja rješenja našim muslimanima. To nužno traži akademski i općenito intelektualni dinamizam.

S druge strane, mnogi muslimani u Evropi upiru pogled u Bosnu i Hercegovinu i našu Islamsku zajednicu. S pravom učekuju od nas pomoć. Fakultet islamskih nauka već u tom pravcu djeluje, pomaže razvoj islamskih studija u Evropi, posebno Njemačkoj.

Jedna od zadaća IZ jeste kreiranje uvjeta za ispunjavanje vjerskih obreda i obaveza. Specifičan ibadet je, bez imalo sumnje, zekat. Gradnjom džamija IZ uspostavlja uslove za obavljanje namaza u džematu, a šta čini na omogućavanju izvršenja ibadeta zekata i sadekatu-l-fitra?

Izvori islama uče da je zekat obavezna dužnost svakog muslimana i muslimanke koja se od Muhammeda a.s. do danas davala individualno a prikupljala institucionalno kroz Fond Bejtu-l-mal. Treba biti jasno da je takav pristup ovom ibadetu šerijatski utemeljen, da tim sredstavima raspolaže zajednica muslimana, a ne pojedinac kako to neki žele predstaviti i na taj način oskrnaviti specifičnost ovoga ibadeta.

Islamska zajednica je formirala Fond Bejtu-l-mal kako bi pomogla muslimanima da na valjan i šerijatski utemeljen način izvrše obavezu zekata. Izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice je obaveza (farz) svakog muslimana i muslimanke, proistekla iz Kur'ana, Sunneta i idžma'a (koncenzusa) naše Zajednice..

Na posljednjoj sjednici Rijaseta usvojeni su važni dokumenti o strateškim smjernicama u sektoru obrazovanja. Na savjetovanju, 16. aprila 2014., o razvoju obrazovnih i naučnih ustanova IZ istakli ste da je IZ na ovim prostorima utemeljena na dva stupa: mearifu (obrazovanju) i vakufima i da se cijela borba muslimana na ovim prostorima vodila oko očuvanja ova dva segmenta. Kakvim ocjenjujete danas stanje u ova dva segmenta?

Mnogo je bolje stanje mearifa, obrazovnih institucija, nego vakufa, jer se obrazovanjem već dugo bavimo institucionalno. Medrese su dobre škole, kao i fakulteti koji postižu dobre rezultate. Generalno govoreći, smatram da Islamska zajednica treba imati obrazovni sistem koji će moći odgovoriti zahtjevima i potrebama muslimana, a njihovi zahtjevi i potrebe su mngostruke i raznovrsne. Moramo školovati kadrove za vremena koja su pred nama, samosvjesne i samopouzdane ljude, šrokih obrazovnih profila i upotrebljivog znanja.

Stanje sa fakultativnom mektebskom nastavom moglo bi biti bolje. Mnogi faktori utječu na to, posebno održavanje nastave vikendom i vrlo često potreba bolje motivacije roditelja da djecu šalju u mekteb. Uz sva nastojanja IZ da razvije mektebsku nastavu, ostaje obaveza traganja za modalitetima kako bi mektebska edukacija bila uspješnija.

Kada je riječ o vakufima, nažalost treba konstatirati da je najveći korisnik vakufske imovine država i da država ubire plodove od vakufa i u Federaciji BiH i RS. Supstanca vakufa je skoro uništena a obećanje vlasti ostalo je mrtvo slovo na papiru. I nakon skoro 25 godina od datog obećanja, vidimo da smo prevareni.

Na tom savjetovanju kazali ste da u obrazovnoj strukturi IZ nema fakulteta za izučavanje šerijatskog prava, premda ono ima najdužu tradiciju izučavanja prava u BiH. Kako vidite poziciju šerijatskog prava u individualnom životu muslimana ali i općenito?

Smatram da šerijatsko-pravnu tradiciju, koja je veoma dugo bila punovažna u BiH, treba oživjeti kroz proučavanje ovog jednog od najvećih svjetskih pravnih sistema. Na Fakultetu islamskih nauka postoji tradicija izučavanja šerijatskog prava, dok se na drugim pravnim fakultetima izučava u okviru historije prava.

Islamska zajednica treba učiniti više da se ovo pravo izučava kao komparativno pravo kako bi se ljudi od struke i pravnici bolje upoznali s intencijama i rješenjima koja nudi šerijatsko pravo. Biti uz narod i dijeliti njegovu sudbinu je obaveza prvog reda

Koliko IZ živi život vjernika, život muslimana i džematlija, da li im je blizu?

Imami i uposlenici Islamske zajednice žive svoj svakodnevni život te izvršavaju svoje obaveze. Pored tog individualnog ili privatnog života, imami, manje-više, žive s narodom, učestvuju u radostima i žalostima svojih džematlija i osjete sve njihove brige i nade. Mi smo zajednica vjernika i Islamska zajednica nije podijeljena na kler i ostale. Biti uz narod i dijeliti njegovu sudbinu za nas predstavlja obavezu prvog reda.

Mnogo je pokazatelja koji govore o razumijevanju i blizini između imama i njihovih džematlija, ali i o tome da muslimani imaju povjerenje u IZ. Islamska zajednica putem svojih organa i ustanova nastoji primjerom pokazati i potaknuti solidarnost među muslimanima, potaknuti aktivizam svojih džematlija i u tom pogledu tokom godine realizira se na stotine različitih projekata pomoći siromašnim, ugroženim, povratnicima, podrške obrazovanju i drugim projektima značajnim za društvo u cjelini. U 2013. godini vrijednost socijalnih i humanitarnih aktivnosti koje su muslimani realizirali kroz Islamsku zajednicu iznosila je preko 7,5 miliona maraka, posebno ističem osiguranih preko hiljadu stipendija.

Više od godinu dana tekao je proces izrade i usvajanja amandmana na Ustav IZ? Koja iskustva nosite iz tog procesa usaglašavanja i dogovaranja? Ima li još nešto što biste voljeli da je ušlo u amandmane?

Imali smo godinu ispred sebe, otvorili smo proces usaglašavanja, imali smo široku debatu u kojoj su izneseni mnogi i različiti stavovi. Temeljna akta trebaju odražavati ono što nas povezuje, više su opća i načelna nego detaljna. U takve akte ne ulaze partikularije, one su dio drugih normativa. Bio je to koristan period i stekli smo značajno iskustvo koje će nam pomoći u daljem normiranju rada IZ.

Smatram da smo postigli ono što može odraziti volju Zajednice, a skoro jednoglasno usvojeni amandmani su pokazatelj toga. Usvojeno je ono što je bilo važno, dok će neka druga, također značajna, pitanja biti dorađivana na drugoj razini. Smatram da bi se u radu nižih organa, posebno strukturiranju medžlisa, stvari mogle bolje urediti, ali za to nije bilo većinske volje.

Islamska zajednica se trenutno nalazi u administrativnoj i organizacijskoj tranziciji. Nakon usvajanja amandmana na Ustav potrebno je u roku od šest mjeseci izvršiti zahtjevnu organizacionu transformaciju. Kako se odvijaju stvari u tom pravcu?

U fazi smo izrade pravilnika o radu Rijaseta, Vijeća muftija i muftijstava. Do održavanja predstojećih izbora u Islamskoj zajednici bit će konstituirani organi i početi raditi kako je to propisano našim Ustavom.

Jedan od prigovora u raspravi o amandmanima jeste da se IZ birokratizira i zatvara. Šta je Vaš odgovor na ovaj prigovor?

To je hipotetička tvrdnja, smatram da se to neće dogoditi. Vijeće muftija će imati ključnu ulogu u mnogim stvarima. S druge strane, na čelu uprava bit će ljudi koji su bili na čelu muftiluka i službi i oni dobro poznaju problematiku IZ. Takva bojazan ne stoji, štaviše mislim da će se rad IZ dinamizirati.

Ponekad stječem dojam da niko više ne govori protiv munafikluka i licemerja, a tako ga mnogo vidim među nama u IZ. U tim trenucima mi se čini da je to postulat po kojem funkcioniraju naši međuljudski odnosi. Katkad to opravdavam „bolešću“ zatvorenih zajednica i organizacija. Da li Vi ponekad stječete takav dojam? Pretpostavljam da Vama više munafiče, jer što je položaj veći, licemjerja je više.


Ne postoji mjerač ko jeste a ko nije licemjer. Uvijek ih je bilo, ali mi ne možemo odlučivati i presuđivati. Uvjerenja sam da treba gledati postupke, gledati kako ljudi rade. Rezultati i ljudska djela trebaju biti kriterij za vrednovanje. Čini mi se da je to bilo mjerilo i Muhammeda a.s., jer je on znao sve licemjere, bili su mu otkriveni, ali ih on, osim jednoga, nije otkrio drugim ljudima. Naime, teško je ulaziti u te sfere, u tamne strane ljudskih duša i tu je velika mogućnost da pogriješite. Možda bi se u ovom kontekstu mogao primjeniti stav Muhammeda a.s. kada je kazao ako čovjek svome bratu kaže da je kjafir (nevjernik) onda je jedan od njih to postao. Prema tome, ako neko korektno izvršava svoje obaveze treba gledati prema njemu s povjerenjem, a odluku ko je i šta je u duši i svome karakteru treba ostaviti Onome Koji zna sve tajne ljudi.

Nešto više od dvadeset mjeseci ste na odgovornoj i zahtjevnoj dužnosti Reisu-l-uleme. Šta predstavlja najveći izazov za Vas na poziciji Reisu-l-uleme?

Obezbjediti poziciju da Islamska zajednica bude neovisna i samo svoja, da vjerno predstavlja autentične interese muslimana, potom očuvati našu duhovnost i ne dozvoliti podjele među muslimanima, kao što smo ih proteklih dana gledali u muslimanskom svijetu.

Važan je izazov života sa drugima te je potrebno sve učiniti da se vodi neprestan dijalog među nama. Moramo graditi međusobno povjerenje. Uvjeren sam da je nužno zajednički liječiti duboke rane koje imamo, jer, iako su duboke, mogu se liječiti uz priznanje greške, dobru volju i iskrenost.

Kako očuvati ljudsko lice IZ, kako učiniti da rad u Zajednici bude i ostane kreativan i motivirajući za njene uposlenike?

Unutar Islamske zajednice mora se poštovati dostojanstvo svakog čovjeka, uvažavati sposobnost i doprinos svakog pojedinca. Mi imamo ovu i ovakvu Islamsku zajednicu kao rezultat žrtve i predanog rada mnogih generacija muslimana i ona je naše zajedničko dobro, dobro našeg naroda. U Zajednici treba poticati rad i odgovornost, otvorenost u međuljudskim odnosima, bratstvo i zajedništvo, uključivanje a ne isključivanje. Takav okvir može osigurati kreativnost uposlenika i visoku motiviranost.

Jasno je da IZ nije ničiji privatni miraz, svi imaju pravo da u njoj nađu svoj mir u radu i zadovoljstvo u duši. Naravno razlike su u odgovornostima, preuzetim emanetima i dobijenom povjerenju i ta se činjenica mora uvažiti.

Nekada se čuju tvrdnje kako u IZ nema dovoljno stručnih ljudi za određene projekte i poslove pa je potrebno angažirati ljude izvan Zajednice. S druge strane, ima ljudi iz Zajednice koji negoduju, smatrajući da se time oni potcjenjuju i drže nekompetentnim, jer, po njima, na taj način bitne tokove i procese kreiraju ljudi koji ne rade u Zajednici i ne žive Zajednicu?


Svi uposlenici trebaju biti posvećeni svome poslu i to je moj permanentni zahtjev. Također svi, počevši od reisu-l-uleme preko rukovodilaca službi, muftija, dekana do muderrisa i imama, imaju punu odgovornost za svoje poslove i dužnosti.
Država je mnogo složenija organizaciona struktura pa ima potrebu da angažira eksperte i vanjske saradnike. U svemu treba naći mjeru. Islamska zajednica treba imati stalno otvorena vrata za nove ideje, za svježu energiju i razmjenu znanja i iskustava.

Jednom prilikom ste kazali da je IZ pluralna, da u njoj ima različitih i često suprotstavljenih mišljenja o nekim pitanjima. Kako to pomiriti i upravljati razlikama?

Potrebno je upravljati razlikama tako što će se voditi dijalog, tako što će se slušati drugi, sagledavati različiti pristupi i stavovi. Ipak, nakon što se sve to sasluša i sagleda neophodno je donositi rješenja, donositi odluke, praviti izbor puta i koncepta. Postojanje različitosti i pluralnosti mišljenja je dobro, međutim sama pluralnost ne oslobađa teškoće donošenja odluke i nakon što se sve sasluša. Konkretan život traži konkretne odluke, traži izbor jasnog puta i opredjeljenja.

Šta je imam za Vas lično, a šta predstavlja za IZ?

Imam je u našem narodu institucija sam po sebi i ništa se sa njim ne može uporediti. To je živući uzor koji nastoji živjeti vjeru onako kako je razumije. Imam je na neki način poput ljekara koji dijagnosticira duševne bolesti u narodu i traga za lijekom. Nisam siguran da lijek uvijek imamo, ali imami tragaju za njim, sokole narod i daju mu nadu. Za IZ imam je najvažniji direk, stup na kojem počiva njena ukupna organizacija.

Nerijetko čujemo primjedbe iz bošnjačke dijaspore da ih matica ne razumije i zanemaruje, da ih treba samo kako bi uzela njihov novac. Kako te odnose urediti, šta matica može ponuditi dijaspori a dijaspora matici?


Islamska zajednica je jedina organizirana snaga u dijaspori. S druge strane, dijaspora želi biti dio IZ i ponekad ima svoj ugao gledanja tih odnosa. Nekada ljudi u dijaspori nisu zadovoljni koliko Sarajevo daje i materijalno pomaže te traže više. Bio sam u dijaspori i smatram da nije materijalna pomoć glavno pitanje naših odnosa. Puno je izraženija briga za očuvanjem našeg duhovnog jedinstva i ostalih veza koje iz toga proizlaze.

Smatram da dijaspori treba pomoći da se bolje organizira. Matica treba biti fleksibilnija i kada je u pitanju materijalna pomoć dijaspori, jer sa jačanjem i boljom organizacijom dijaspore jačaju se mogućnosti našeg opstanka i očuvanja identiteta u dijaspori.

Kako vidite stanje i razinu međureligijskog dijaloga u BiH i regionu? Koliko u međureligijskom dijalogu ima iskrenosti, otvorenosti i povjerenja?


Mnogo je bolje nego što je bilo, ali treba puno raditi da se povrati najveći mogući stepen povjerenja i otvorenosti. Ponekad mi se čini da nismo izašli iz toga jednoličnog kruga međureligijskog dijaloga. Trebamo biti okrenuti vjernicima a ne službenicima. Treba podsticati vjernike da međusobno komuniciraju i to bi bio značajan iskorak. Smatram da međureligijski dijalog ide uzlaznom putanjom.
IZ se svim raspoloživim resursima stavila u službu pomoći poplavljenim područjima

Za razliku od nekih drugih područja, nacionalne i vjerske teme na Balkanu su tijesno povezane, a nerijetko vjerske zajednice su imale bitne uloge i utjecaje u vođenju nekih nacionalnih tokova i procesa. Kada govorimo o IZ koja je mjera involviranja u nacionalna pitanja i teme?

Svako područje ima svoje specifičnosti pa tako i Balkan. Teško je na Balkanu razdvojiti nacionalnu i vjersku svijest koja se prepliće i ponekad poistovjećuje. Sudbina malih naroda je da svi o svemu brinu i vode računa, što nerijetko komplicira stanje. Izgleda da će tako još dugo biti. Inače u slabim državama dolazi do miješanja ovakvih stvari.

Veliki dio naše države još uvijek osjeća direktne posljedice majskih poplava, Islamska zajednica se aktivno uključila u pružanje podrške stradalom stanovništu. Kako vidite tu situaciju?

Zaista se Islamska zajednica uključila u svim segmentima, od džemata do škola i studenata, od uspostave koordinacije muftijstava i Rijaseta do prikupljanja pomoći i sanacije šteta. Kompletna IZ se stavila na raspolaganje i malo je organa i džemata koji nisu imali učešća u nekim vidovima aktivnosti.

Islamska zajednica ima skromna sredstva, vidjeli smo da ih nema ni država. Mi smo uradili koliko smo mogli. Formirani štabovi su koordinirali aktivnosti prema zahtjevima sa terena. Samostalno i u saradnji sa Merhametom distribuirali smo više hiljada tona humanitarne pomoći, podržali smo otvaranje javne kuhinje u Doboju. Na podračunu Rijaseta do sada je prikupljeno milion i osamsto devedeset četiri hiljade maraka za pomoć poplavljenim područjima. Podržali smo sanaciju 94 kuće na području Šerića i Topčić Polja, sanaciju ambulante u Šerićima, a u planu je pomoći obnovu kuća i objekata na području Maglaja, Žepča i drugih poplavljenih područja na Muftijstvu tuzlanskom, Muftijstvu banjalučkom i Muftijstvu bihaćkom.

Još uvijek je stanje jako teško, malo je vremena ostalo da se izvrše obećanja o sanaciji posljedica poplava.

Lično ste se dugo i naporno angažirali na rješavanju prava bošnjačke djece na nacionalnu grupu predmeta u obrazovnom sistemu RS? Da li ste zadovoljni dosadašnjim pomacima i rezultatima?

Svjedoci smo negiranja Dejtonskog sporazuma i on je dobro narušen po pitanju prava djece na nacionalnu grupu predmeta u RS, ali i općih tendencija negiranja bošnjačkog identiteta. Nakon što su roditelji ustali da brane svoja prava, Islamska zajednica je pokušala pomoći u granicama svojih mogućnosti. Naravno, mi ćemo pomagati i uvijek biti na njihovoj strani. Islamska zajednica će pomagati borbu roditelja putem sudova, mi ćemo sa njima dijeliti ono što imamo.

Tužna je i ružna činjenica da je BiH jedina zemlja u Evropi u kojoj se krše temeljna ustavna prava uz prisustvo međunarodne zajednice i OHR-a. Razočaran sam u OHR i OSCE po pitanju zaštite dječijih prava u školama na području RS, jer ništa konkretno ne poduzimaju da se pitanje zahtjeva bošnjačke djece riješi. Oni su saučesnici u ovoj diskriminaciji.

Posljednjih dana stižu upozorenja da bi Bošnjaci na području RS mogli ostati bez svoje zemlje ukoliko ne budu plaćali porez i ne izvrše registraciju imovine u katastru?

To je još jedan udar na Bošnjake u RS, pogotovu kada je riječ o porezima na nepokretnosti, odnosno legaliziranju oduzimanja imovine Bošnjaka administrativnim mjerama Vlade RS. Obzirom na posljedice etničkog čišćenja i raseljenost naroda, ovakav zakon može biti poguban i apeliram da se učine dvije stvari.

Prva je da Bošnjaci izađu na izbore i tako doprinesu da se poveća broj poslanika u Narodnoj Skupštini RS i Parlamentu BiH kako bi se nepravedni zakoni mogli mijenjati i sprječavati usvajanje novih diskriminirajućih odluka. Druga se tiče zakona o katastru i premjeru u RS koji Bošnjaci moraju ozbiljno shvatiti na način da dođu u predviđeno vrijeme na mjesta izlaganja katastarskih čestica i registriraju svoju imovinu.

Čuvati imovinu koju nam je Bog dao je vjerska i nacionalna obaveza. Erozija svijesti o važnosti zemlje i reguliranja vlasništva nad njom je pogubna i imat će dalekosežne štetne posljedice po našu ukupnost. Ravnodušnost prema ovom pitanju mogla bi ispostaviti sudbonosan račun za buduću poziciju našeg naroda.

Pred nama je izborni period, raspisani su izbori u IZ ali i opći izbori u državi. Koje vrijednosti birati?

Nakon općih izbora u oktobru, slijede izbori u Islamskoj zajednici. Smatram da prilikom izbora treba povjerenje dati onim kandidatima koji nas mogu valjano predstavljati, za koje znamo da su takvi po svom karakteru i ponašanju. To su oni koji govore o dobru ljudi i koji rade za dobrobit svakog pojedinca i društva. Takvih kandidata ima u svim sredinama i na svim stranama. To je vrijednost koju trebaju posjedovati ljudi koje želimo izabrati da nas predstavljaju.

Ovu priliku želim iskoristiti da još jednom pozovem sve ljude da izađu na izbore, posebno pozivam ljude koji žive u dijaspori da se registriraju i učestvuju u izboru svojih predstavnika na svim razinama. To je obaveza, to je njihov dug prema domovini i svojim precima koji su gradili i čuvali ovu zemlju.

Kazali ste na predramazanskom savjetovanju da IZ nema svoga favorita i da će svoje prostore zadržati za svoje poruke. Može li se ostati dosljedno tome i kako odoljeti izazovu i pritisku stranačke politike?


Islamska zajednica će, zaista, nastojati da ostane koliko god je to moguće ne involvirana u dnevnu politiku. Imamo odluku Rijaseta iz 2002. g. koja precizira da se ne mogu održavati izborne kampanje stranaka i nezavisnih kandidata, izborne promocije i govori u objektima Islamske zajednice. Oko toga ne postoje nikakve dileme. Ipak, već imamo neke najave da ima pojedinaca koji krše ovaj princip, ali ćemo se time pozabaviti.

Neka se svako individualno odluči i dadne svoj glas onome za koga smatra da najbolje može predstavljati njegov interes. Mihrab i minber moraju ostati mjesta za govor o vjeri. Vjera je univerzalna vrijednost, za razliku od ljudi koji su prolazni, misle jedno pa drugo, ponekad budu zagovarači jednih ideologija pa drugih. Svim muslimanima trebalo bi biti u interesu da čuvaju autonomiju i slobodu IZ, čuvaju Zajednicu kao nadstranačku i nadideološku instituciju. Politički aktivisti trebaju IZ ostavi izvan svojih dnevnih političkih kalkulacija.

Dakako, Islamska zajednica je jednako otvorena za sve, neće zatvarati svoja vrata samo nekima ili samo neke preferirati.

Imamo primjere da su visoki dužnosnici unutar političkih stranaka i državnih institucija istovremno na utjecajnim mjestima ili imaju znatan utjecaj u IZ. Teško je povjerovati da tu nema miješanja uloga ili da nekada jednu svoju poziciju ne iskoriste za interese druge pozicije?

Islamska zajednica je zajednica svih muslimana, kako onih koji obavljaju različite i odgovorne visoke pozicije u društvu tako i onih koji nemaju takvih obaveza. Pored toga što su muslimani, mnogi od njih su aktivni članovi Islamske zajednice i potom osnovu imaju svoja prava i dužnosti.

Naravno, u radu IZ osim interesa islama i muslimana nije dozvoljeno zastupanje bilo kojih drugih interesa, pa ni interesa koji se zastupaju na tim drugim njihovim dužnostima. Islamska zajednica se bavi pitanjima vjere, interesima muslimana, a neka se politička i druga pitanja raspravljaju i zastupaju na drugim za to predviđenim i primjerenim mjestima.



Kako se postaviti prema vlasti i onima koji je obavljaju? Zauzeti stajalište radikalne kritike ili poziciju razumijevanja i opravdavanja?

Reisu-l-ulema: Mislim da treba zauzimati sredinu, treba insistirati na odgovornosti i ispunjenju preuzetih obaveza. Obavljanje javnih poslova je emanet, a iznevjeravanje emaneta je grijeh. Treba graditi svijest da javne dužnosti trebaju preuzimati oni koji im dolikuju, koji mogu napraviti boljitak za zajednicu i ostvariti uspjeh.

Ne mogu biti amnestirani od poziva na odgovornost oni koji su preuzeli javne dužnosti, a vlast je takva vrsta dužnosti, ukoliko ne rade za javni interes. Jer vršenje javnih dužnosti i obavljanje poslova upravljanja nije nasljedno, niti se nekome po liniji srodnosti može ostaviti u naslijeđe bilo koja javna funkcija. Prema tome, ne treba imati razumijevanja i opravdanja za one koji ne ispunjavaju svoje dužnosti, koji pronevjere preuzete obaveze, koji nedolično obavljaju svoje poslove. Njih treba mijenjati, a odgovorne dužnosti povjeravati sposobnim i poštenim.
Dakako, ne smiju se ljudi bez osnova optuživati i progoniti. O ljudima treba suditi na osnovu njihovih djela, jer islamski princip je da niko ničiji teret neće nositi i svako je odgovoran za svoje postupke.

Adekvatno urediti status i tituliranje osoba nakon isteka mandata

Vaš prethodnik na poziciji Reisu-l-uleme dr. Mustafa Cerić kandidirao se za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Na predramazanskom savjetovanju ste iznijeli mišljenje o tome, koje su mnogi razumjeli i interpretiraju kao Vaše protivljenje. Ako jeste, zašto ste protiv te kandidature?


Što sam kazao na predramazanskom savjetovanju na Bjelašnici to smatram i danas. Cijenim slobodu da svako punoljetan može odlučivati o sebi. U kontekstu izborne političke utakmice, ono što kandidati ponude doći će do naroda i narod će o tome zauzeti stav i kazati svoju volju. Sada su nam svi isti.

Za razliku od predratnih godina, sadašnji normativni ustroj omogućava da IZ pored aktuelnog reisu-l-uleme, ima još žive dvije ili tri osobe koje su obavljale ovu dužnost. Sada imamo nešto slično i sa muftijama. Čini mi se da nemamo adekvatan odgovor na ovu situaciju. Neposredno prije povlačenja sa dužnosti pape Benedikta XVI, Vatikan je donio odluku da se on titulira kao papa emeritus.
Smatram da je nužno čuvati dostojanstvo institucije reisu-l-uleme i kroz određivanje adekvatnog statusa osoba koje nisu više na toj poziciji. Još uvijek postoji zbrka oko toga kako oslovljavati osobu koja je obavljala dužnost reisu-l-uleme.

Smatram da je potrebno uraditi adekvatan pravilnik koji bi na primjeren način i sveobuhvatno riješio status, uključujući i tituliranje, osoba koje su bile nosioci visokog vjerskog autoriteta i određenih položaja i dužnosti u Islamskoj zajednici, od reisu-l-uleme pa do svih drugih.

Mi smo usvojili princip ograničenosti mandata i smjenjivosti, a taj princip nužno nosi ovakve izazove na koje treba dati adekvatan odgovor. Stoga, ovu problematiku treba cjelovito sagledati i donijeti odgovarajuće norme.

Nažalost ovaj ramazan je obilježio masakr nad nedužnim narodom Gaze. Vi ste u više navrata osudili ubistva nevinih ljudi i tražili prekid ubijanja i uništavanja infrastrukture?

Zatečeni smo ravnodušnošću svijeta, posebno Ujedinjenih naroda i Organizacije za islamsku saradnju (OIC). Žalosno i sramno je da, osim nekoliko izuzetaka, muslimanski svijet šuti. Gaza je već dugo logor Ujedinjenih naroda, ono što se događalo u sigurnim zonama UN-a u Bosni i Hercegovini to se sada događa u Gazi. Ne može biti nikakva organizacija poput Hamasa izgovor za ubijanje djece ili da se smatraju kolateralnom štetom.

Davno je bilo vrijeme da se riješi palestinsko pitanje. Svi znamo da ključeve toga drže Izrael i ključne države međunarodne zajednice. Potpuno sam ubjeđen da će palestinski narod osvojiti svoju slobodu i da će zulumćari biti osramoćeni i poniženi.

Muslimanski svijet je već duže vrijeme opterećen sukobima u Siriji, Iraku, pokušajima trovanja međumuslimanskih odnosa. Ponekad se čini da tome nema kraja?

Svjedočimo potpunom nedostatku odgovornosti i džahilijetu, svojevrsnom pomaračenju uma, kao da smo se vratili u vrijeme plemenskih ratova svih protiv svih. Mi u BiH ne možemo razumjeti niti opravdati međusobna ubijanja i optužbe, posebno ne zbog vjere. Islamski svijet proživljava svoje najteže dane u novijoj historiji. Na sceni su ideologije zaogrnute u plašt vjere kao vanjski ogrtač, a u biti nemaju nikakvog doticaja sa njenom suštinom.

Prilika je i da ovim putem čestitate Ramazanski bajram i uputite bajramsku poruku?

Svim muslimanima i muslimankama čestitam Ramazanski bajram sa željom da se što više posvete svojoj porodici, brinu o svojoj djeci, doprinose boljem razumijevanju među članovima porodice i komšijama, kao i do sada pokažu solidarnost prema drugima i da izvršavaju svoje vjerske obaveze kako je to zapisano u našoj Svetoj Knjizi i pokazano praksom Muhammeda a.s.
Našim sugrađanima drugih tradicija želim mir i uspjeh, moleći Boga da nam podari slogu i razumijevanje kako bi učinili BiH društvom i državom napretka i zajedničke sreće.

Podsjećajući na dužnost primjerenog obilježavanja Bajrama u duhu islamskih normi i naše tradicije, gdje nema mjesta razvratu i grijehu, Bajram šerif mubarek olsun!

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: