Reiner je kazao kako je s hrvatskim, političkim i vjerskim predstavnicima u BiH razgovarao o evropskom putu BiH, položaju hrvatskog naroda u BiH, te o gospodarstvu i mogućnostima gospodarske suradnje.
Istakao je kako Hrvatska svesrdno podržava proces ulaska BiH u EU i da će to činiti i ubuduće.
Govoreći o položaju hrvatskog naroda u BiH, on je kazao kako je hrvatski narod konstitutivan narod na papiru, dodavši da je ta konstitutivnost, u smislu jednakopravnosti, ostvarena u političkim sferama za razliku od nekih prijašnjih vremena kada su drugi birali predstavnike hrvatskog naroda.
Prava konstitutivnost i prava jednakopravnost, kako je kazao, će biti tek onda kad prosječni čovjek počne osjećati da je on jednak svima ostalima u smislu natječaja za dobijanje državnog posla, neke stipendije i drugo.
"Itekako nam je stalo da se ta jednakopravnost i konstitutivnost provodi u stvarnom životu", poručio je Reiner.
Govoreći o gospodarskoj suradnji, kazao je kako je BiH u prva tri mjeseca ove godine ponovo postala trgovinski partner Hrvatske broj jedan.
"Razgovarali smo velikim infrastrukturnim i energetskim projektima na kojima bismo mogli zajedno raditi i za koje vjerujemo da bismo mogli dobiti i značajna sredstva iz evropskih fondova, što bi još dodatno učvrstilo naše veze", kazao je Reiner.
Naglasio je kako Hrvatska čvrsto podupire ne samo cjelovitost BiH nego i funkcionalnost BiH u svakom smislu.
"Izuzetno nam je drago da je počeo proces približavanja i NATO-u i nadamo se da će se taj proces nastaviti i da će BiH jednog dana postati i članica NATO-a", kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Reiner će na Filozofskom fakultetu održati predavanje o temi "Uloga parlamenata u multinacionalnim državama", dok će u večernjim satima posjetiti Franjevački samostan sv. Petra i Pavla.
On će se sutra u Mostaru sastati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i gradonačelnicima gradova i općina s hrvatskom većinom i tri župana, a nakon Mostara posjetit će i Banju Luku gdje će razgovarati s predsjednikom Nacionalne skupštine RS-a Nedeljkom Čubrilovićem, banjalučkim biskupom Franjom Komaricom te s političkim predstavnicima Hrvata u RS i predstavnicima hrvatskih udruženja.
