"Nažalost, bije nas negativna crna mrlja. Banja Luka ne zaslužuje crnu mrlju i želimo ovdje doprinostiti kvalitetno našim konkretnim projektima, našega Karitasa -socijalnim projektima, odgojno-obrazovnim projektima za boljitak svih ljudi, ne samo Hrvata i katolika. Molimo vas i sve oko vas da nam učinkovito pomognete, da pomognete ovdašnjim političarima da razgovarate s njima, mi moramo biti i za njih ljudi i ne odustajemo od toga prava na temeljna ljudska prava i slobode, na život dostojan čovjeka. Vjerujem da ne govorim gluhim ušima", rekao je Komarica.
Reiner je, odgovarajući na pitanja novinara, prvo komentarisao situaciju u Narodnoj skupštini RS gdje je odbio da se obrati novinarima, jer pored zastave domaćina nije bilo zastave Republike Hrvatske. Objasnio je da nije ni bila predviđena konferencija za novinare nakon stastanka, da je pristao na to, ali kada se popeo na podijum vidio je da nema hrvatske zastave.
"To ne samo da ne dogovara protokolu, diplomatskim uzusima, to je naprosto nepristojno i naravno u tome nisam htio sudjelovati", rekao je Reiner i dodao da vjeruje da će ministarstvo vanjskih poslova reagovati zbog ovog slučaja.
Na pitanje da li je bio problem i što nema zastave BiH odgovorio je da to ostavlja lokalnim medijima i lokalnim političarima.
"Da procjene da li je u BiH u dijelu BiH trebala biti i zastava države u kojoj se nalazimo, u to ne bih osobno ulazio, ali u ovo moram ulaziti", rekao je on.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH istakao je da je sa Komaricom puno razgovarao o tome.
"Otac biskup itekako skrbi o onom daleko premalom dijelu preostalih Hrvata u Banjalučkoj biskupiji koji se suočavaju s nečim što ne odgovara onome što je proklamirano i u Ustavu BiH. Ustav BiH jasno kaže da ovdje žive tri jednakopravna konstitutivna naroda. Međutim, nažalost, neke stvari ostaju samo na papiru, a jednakopravnost i konstitutivnost nisu samo to da bude određeni omjer političara bilo na federalnoj razini, bilo na državnoj ili razini RS. To se ne iscrpljuje time nego se jednakopravnost i konstitutivnost očituje u svakodnevnom životu prosječnog čovjeka i ako prosječni čovjek, građanin, ima jednako pravo kao i onaj druge narodnosti da dobije posao, da se vrati na svoje ognjište da dobije neka temeljna prava i tako dalje, onda je to u uredu. Nažalost, to se ne događa i puno treba raditi na tome da se to počne barem događati ovom daleko premalom preostalom dijelom Hrvata u banjalučkoj Biskupiji", rekao je Reiner.
Istakao je da Hrvatska pokušava maksimalno učiniti za Hrvate u BiH, koji su, prema njegovom mišljenju, u najtežem položaju u Banjoj Luci, jer ih tu najmanje ima.
"Imamo i Ured za Hrvate izvan domovine. Predsjednik tog Ureda je član moje delegacije upravo zbog toga što želimo i konkretno pomoći Hrvatima u BiH ne samo ovdje nego u cijeloj BiH konkretnim projektima i konkretnom pomoću", kazao je on.
Kao jednu od mogućnosti za pomoć naveo je transgraničnu saradnja za koju se mogu dobiti evropski fondovi koji bi bili upotrijebljeni za bolji život Hrvata u BiH.
Rekao je da je s delegacijom Narodne skupštine RS razgovarao o jednakopravnosti Hrvata u RS, o mostovima kod Gradiške i kod Svilaja, koje Hrvatska podržava, te o pitanju Trgovske gore, ali i zagađenju Slavonskog Broda.
"Hrvatska podržava evropski put BiH i nama je stalo da BiH postane što prije članica EU, jer to znači da će onda BiH zadovoljiti svim onim visokim standardima koje EU postavlja pred svaku zemlju i koja svaka zemlja mora ispuniti i time postaje bolja, uređenija, normalnija za svoje građane", dodao je Reiner.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
