Od 1.025.011 registriranih povratnika (službene statistike UNHCR-a sa stanjem 31.decembra 2007.) oko 72 posto vratilo se u FBiH, oko 26 u RS i oko dva posto u Brčko Distrikt BiH.
U nacionalnoj strukturi povratnika 62 posto su Bošnjaci, 13 Hrvati, 24 Srbi i jedan posto je ostalih.
Ovo se navodi u Revidiranoj strategiji BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s nadležnim institucijama i organizacijama.
Službenim statistikama je evidentirano 465.733 tzv. "majinskih" povrataka. Stopa "manjinskih" povrataka preračunata na osnovu procijenjenog broja osoba koje su napustile svoja prijeratna prebivališta u odnosu na broj povratnika, u FBiH je 32, a u RS-u 28,5 posto, pri čemu je stopa povrataka Bošnjaka u RS 35, a Hrvata 8,5 posto.
U dokumentu se navodi da je teško reći koliko je izbjeglica i raseljenih osoba iznašlo trajna rješenja povratkom, jer pored mogućeg značajnijeg odstupanja statističkih pokazatelja od stvarnog realiziranog povratka, prisutna je pojava da mnogi nakon ulaska ili uvođenja u posjed svoje prijeratne imovine, što se statistikama registrira kao povratak, ponovno privremeno ili trajno napuštaju svoja prijeratna prebivališta.
Evidentno je također, da se oko četvrtine izbjeglica i raseljenih osoba integriralo u zemljama prihvata i u mjestima raseljenja u BiH ili su iznašli neka druga trajna rješenja.
U dijelu dokumenta koji govori o ulaganjima u sektor održivog povratka se navodi da u periodu petogodišnje implementacije Startegije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, od početka 2003. do kraja 2007.u sektor obnove i održivosti povratka oko 31.500 porodica (oko 130.000 osoba) uloženo je oko 618 miliona KM, što po povratničkoj porodici prosječno iznosi gotovo 20.000 KM.
Troškovi obnove po stambenoj jedinici iznosili su prosječno oko 11.000 KM (55 posto), a oko 9.000 KM (45 posto) po porodici uloženo je u mjere održivosti povratka, pri čemu je učešće domaćih institucija u finansiranju održivog povratka oko 447 miliona KM (72 posto), a stranih donatora 170,7 miliona KM (28 posto).
U Revidiranoj strategiji se navodi da je uočeno da su, iz godine u godinu, sredstva uložena u obnovu u opadanju, a sredstva uložena u održivost povratka u porastu, što se posebno odnosi na prethodnu godinu.
Usljed visokog stepena oštećenosti preostalog neobnovljenog stambenog fonda, uz istovremeni rast cijena, prosječni troškovi po saniranoj stambenoj jedinici iz godine u godinu rastu, te iako obnova stambene jedinice predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki, odnosno preduvjeta povratka, ona sama po sebi ne osigurava trajno rješenje problema raseljavanja.
Iz godine u godinu, evidentan je, također, trend porasta domaćih izdvajanja, uz istovremeno smanjenje učešća međunarodne donatorske zajednice u finansiranju procesa obnove i povratka u BiH, tako da su u tekućoj godini, ukupna budžetska sredstva svih nivoa vlasti u BiH, osigurana za potrebe održivog povratka u BiH, dosigla, rekordnih, 150 miliona KM, navodi se, između ostalog, u Revidiranoj strategiji BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
