"Naš cilj jeste i da olakšamo izgradnju povjerenja i demokratskih vrijednosti, te da podstaknemo naše četiri zemlje, da što brže i kvalitetnije normalizujemo odnose između BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", rekao je Haris Silajdžić, obraćajući se učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative.
Govoreći o aktuelnim pitanjima politike i ekonomije u regionu, on je dodao da je danas potreban i dijalog o svim otvorenim pitanjima, pogotovo o nedostatku povjerenja, kao glavnom kamenu spoticanja u regionu.
"Povjerenje je najbitniji faktor u našim odnosima", naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Silajdžić je pozvao rukovodstva Srbije, Crne Gore i Hrvatske da što prije konkretizuju ideje Igmanske inicijative i da oforme zajedničke timove na visokom državnom nivou, koji bi radili na uspostavljanju i uskoj saradnji naučno-istraživačkih centara za razna polja ljudskog djelovanja.
Nesumnjiva kreativnost ljudi u regionu nije najbolje iskorištena i potrebno je promjeniti prioritete, jer hiljade stručnjaka napuštaju ove zemlje.
"Ukoliko ne budemo konkurentni na tržištu znanja i ideja, bit ćemo svedeni na folklorne i kulturne kuriozitete", kazao je Silajdžić.
Ukazao je kako ove četiri zemlje u globalnim razmjerama spadaju u male i nijedna od od njih pojedinačno ne može promovirati znanje i stručnost na svim poljima koja su danas neophodna za minimum konkurentnosti na svjetskom tržištu.
"Potrebna je koncentracija kvaliteta, a u BiH su konačno započeti procesi pokretanja velikih projekata u elektroenergetskom sektoru i infrastrukturi koji će biti kičma njenog razvoja, a sadanja na ovom planu se sama po sebi nameće", kazao je Silajdžić, dodajući da bi se na taj način osigurala sredstva za nadogradnju o kojoj je prethodno govorio.
Izražavajući nadu u uspjeh humanističkih ideja koje karakterišu Igmansku inicijativu, on je rekao da se na ovim prostorima pokazalo da se "silom ništa ne može postići".
"Sve to pokazuje da je jedino što nam ostaje - dijalog, a za to nam je potrebna koncentracija kvaliteta i nerazuđenost, te središte znanja i interakcije", poručio je Silajdžić i izrazio uvjerenje da će zajednička šansa, koju nudi koncept Igmanske inicijative, biti iskorištena u regionu na najbolji način.
Vrijednosti antifašizma kao trajan putokaz
Mir je, kao najveća civilizacijska vrijednost, sada čvrsto utemeljen u regionu, a njegov gubitak 1990-ih godina je na najstrašniji način pokazao njegovu vrijednost, kazao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović u svom obraćanju na današnjoj sesiji Igmanske inicijatve u Sarajevu.
U proteklih deset godina, koliko djeluje Igmanska inicijativa, značajno je obnovljeno povjerenje između građana i država, a građani ove četiri zemlje ponovo slobodno putuju, posluju i sarađuju.
Vujanović se zato založio za reafirmaciju dvije velike ideje iz vremena bivše Jugoslavije: antifašizam, međunacionalnu i međuvjersku toleranciju, poznate u to vrijeme pod motom "bratstvo i jedinstvo".
Naglasio je da vrijednosti antifašizma trebaju biti trajan putokaz, a Crna Gora je uvijek bila barjaktar antifašizma.
Mir nema cijenu
Predsjednik Srbije Boris Tadić ocijenio je danas na sesiji Igmanske inicijative u Sarajevu da bi zaustavljanje politike proširenja Evropske unije prema zemljama zapadnog Balkana bila neporavljiva greška sa tragičnim posljedicama kako za regiju, tako i za Uniju.
"Predlažem da sa ovog skupa pošaljemo jasan signal i poruku da naši evropski partneri ne smiju ni po koju cijenu zaustaviti politiku proširenja. Ukoliko bi se to desilo, EU ne bi poštovala vlastite standarde i propise", rekao je Tadić u obraćanju.
Tadić je napomenuo da se u EU osjeća zamor od proširenja kao posljedica globalne krize, ali i da integracija zemalja zapadnog Balkana u EU nema alternativu.
Srbijanski predsjednik ocijenio je da je situacija u regionu neuporedivo bolja nego prije dest godina kada je Igmanska inicijativa počinjala sa radom, kao i da su u tom periodu ostvarena izuzetna dostignuća.
"Mir nema alternetivu, sve što činimo kao politički lideri mora doprinositi politici mira, i nikada ne smijemo dovesti u pitanje integritet naših zemalja", rekao je Tadić i naglasio da Srbija podržava evropsku integraciju svih zemalja zapadnog Balkana, teritorijalni integritet Hrvatske, Crne Gore i BiH, kao i ustavno uređenje BiH definisano Dejtonskim sporazumom.
On je istakao da će Srbija nastaviti saradnju sa Haškim tribunalom što će, kako je naveo, suštinski doprinijeti politici pomirenja. Tadić je najavio da će prisisustvovati ovogodišnjoj komemoraciji u Srebrenici i odati poštu nastradalim.
Pored poštivanja svojih žrtava, rekao je Tadić, nijedan politički lider ne smije zaboraviti ni nevine žrtve iz drugih naroda. Stabilnost BiH je vitalni interes Hrvatske
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na današnjoj sesiji Igmanske inicijative u Sarajevu pozvao je zemlje zapadnog Balkana da ujedine snage u integracionim procesima sa EU, te u ostvarivanju stabilnosti regije.
On je poručio da mlade naraštaje treba učiti koliko su mržnja i sukob pogibeljni, a razvijati mir, snošljivost i kulturu kompromisa, koju je ocijenio najvećim izazovom političkih elita zemlja zapadnog Balkana.
"Što je bliža članstvu u EU, Hrvatska ima veći razlog da se zbližava sa susjedima. Hrvatska će podsticati članstvo naših zemalja u svim međunarodnim integracijama i pružati im pomoć na tom putu", poručio je Josipović.
On je izrazio bezrezervnu predanost Hrvatske dobrobiti BiH, istakavši da su stabilnost i blagostanje BiH vitalni interes ove zemlje.
Josipović je rekao da je Hrvatska ponosna na hrabrost, upornost i viziju suživota i saradnje Igmanske inicijative, koja je tokom svih proteklih godina vjerovala da je pomirenje moguće i gledala ka budućnosti.
Hrvatski predsjednik je ovom prilikom pozvao i međunarodnu zajednicu da podrži aktivnosti civilnog društva u zemljama zapadnog Balkana.
Regionalna saradnja važan temelj
Pravdajući svoje odsustvo ranije preuzetim obavezama, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske <b>Nebojša Radmanović</b>, uputio je pismo učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative u kojem izražava izvinjenje što lično ne prisustvuje ovom skupu poželivši uspješan rad.
"Ideje Igmanske inicijative naišle su na podršku kod svih progresivnih snaga u regionu, jer su bile dobrovoljne, praktične i životno potrebne građanima BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", ocijenio je Radmanović.
Dobrodošlicu u Sarajevo i efikasan rad sesije Igmanske inicijative poželio je i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, dok je šef Delegacije Evropske komisije u BiH <b>Dimitris Kurkulas</b> u svom obraćanju naglasio da je "regionalna saradnja važan temelj, ne samo za BiH, nego i za region u cjelini, na putu ka evropskim integracijama".
Kopredsjedavajući Igmanske inicijative iz sve četiri zemlje istakli su u svojim govorima značaj humanističkih ideja i zalaganje za zajednički i kompromisni pristup rješavanju svih otvorenih problema u regionu.
Skupu se se obratili i sva četiri koopredsjednika Igmanske inicijative - Vehid Šehić, Zoran Pusić, Aleksandar Popov i Branko Lukovac, koji su istakli da je pokret nastojao i da će dalje nastojati da afirmiše dijalog, političku mudrost i vrijednosti koje se baštine na tradiciji antifašizma.
Oni su naveli da je pokret tokom proteklih godina pokušavao djelovati na javnost i vlast prilikom riješavanja pitanja koja opterećuju međudržavne odnose, doprinjeti prevazilasku psihičkih barijera nastalih ratom, kao i zalagati se za dijalog, smanjenje prejake retorike i sprječavati zloupotrebu bilateralnih odnosa zarad untrašnjopolitičke svrhe.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
