Kao glavni problemi istaknuti su neadekvatna sredstva, rasipnu organizacija koja proizilazi iz birokratski i etnički fragmentirane uprave, te neuspjeh na planu podizanja akademskih standarda i mogućnosti na nivo koji se očekuje od zemalja kadnidata za članstvo u EU.
Tako je u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH navedeno da je pohađanje predškolskih ustanova u BiH još uvijek veoma rijetko, zatim da okvirni zakoni o priznanju kvalifikacija nisu na snazi, niti su usklađene procedure kojima se priznaju diplome dobijene u inozemstvu.
Također nisu potpuno operativni Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, niti Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja.
Iako su svi javni univerziteti podnijeli Centru za informiranje i priznavanje dokumenata zahtjev za certifikaciju, to do sada nije učinio nijedan od sve brojnijih privatnih fakulteta i univerziteta u zemlji.
Poseban problem je i to što se ljudi koji stiču kvalifikacije u inozemstvu i dalje susreću s nepotrebnim poteškoćama da bi im se priznale diplome u BiH. Čak i oni koji su diplomirali na najboljim univerzitetima na svijetu mogu biti isključeni iz potrage za radnim mjestima jer njihove diplome nisu priznate u BiH. Osim što moraju proći kompliciranu proceduru, oni za taj proces moraju platiti čak do 6.000 KM.
To ne samo da odvraća ove diplomante da se vrate u BiH, nego i kvalificirane strane državljane da dolaze da rade u BiH i šteti međunarodnom ugledu zemlje.
Zvaničnici Delegacije najavljuju da će Evropska unija svoje buduće aktivnosti usredsrediti na omogućavanje tačne i pravovremene procjene akademskih kvalifikacija, zatim pomoć visokoškolskim ustanovama da uspostave sisteme koji omogućavaju studentima da se tokom studija lakše prebace sa jedne ustanove na drugi, te na premoštavanje jaza između visokoškolskih studija i tržišta rada.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
