Taj tekst se već u ranoj fazi, u nacrtu, pokazao u javnosti diskutabilnim među članovima parlamentarne većine iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA).
Razlike u stavovima ispoljene su i danas u Parlamentu.
Zagovornici, među kojima i ministar Kurteš (SDP), tvrde da je njime osigurana operativna i finansijska neovisnost federalne policije, dok protivnici, kao poslanik Ismet Osmanović (SDA), kažu da je Parlamentu oduzeta kontrola nad radom policijske uprave i ta nadležnost data Vladi, što nije u duhu demokratske prakse.
"Za ovaj nacrt niste dobili pozitivnu ocjenu Ureda visokog predstavnika, u jednom dijelu ni Venecijanske komisije, a ni podršku američke administracije", kazao je Osmanović obraćajući se ministru Kurtešu i najavljujući da SDA neće podržati zakon.
Izostanak podrške najavio i poslanički klub Stranke za BiH.
U javnosti je dosad fokus bio naročito na različitim stavovima o načinu na koji dosadašnji i novi zakon propisuju izbor direktora Federalne uprave policije.
Ministar Kurteš je kazao da novi u tom segmentu predviđa proces poznat i u zemljama regiona i Evrope te na državnom nivou u BiH kod izbora čelnika policijskih agencija.
Izbor direktora lišen je opasnosti od kasnijeg političkog upliva u kontrolu policijskog rada, proizilazi iz ministrovog obraćanja.
U sadašnjem zakonu su izbor, a i smjena direktora, u nadležnosti Neovisnog odbora koji je po definiciji neovisno tijelo Parlamenta, dok novi tekst, kako je kazao Kurteš, propisuje da taj odbor provodi kao i dosad proceduru javnog oglašavanja te od prijavljenih kandidata sužava izbor na tri, dostavlja listu ministru unutrašnjih poslova a on Vladi Federacije koja imenuje jednog.
Fehim Škaljić je uime poslaničkog kluba Saveza za bolju budućnost predložio uvođenje parlamentarnog tijela za nadzor nad unutrašnjim poslovima na čijem bi čelu bila najjača opoziciona struktura u Parlamentu, a to je trenutno njegova stranka.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
