Na pitanje koliko bi ratifikacija Sporazuma Izetbegović-Tuđman u Saboru Hrvatske i u Parlamentarnoj skupštini BiH, olakšala rješavanje otvorenih pitanja granice između BiH i Hrvatske, Kapetanović je odgovorio potvrdno jer bi pitanje granice, koja je najduža u regionu, bilo okončano dogovorom, bez međunarodne arbitraže.
"Za Hrvatsku je ovo važno jer stvara uvjete da u realnom roku uđe u Šengen, dok je za BiH ovo pitanje bitno kako sa aspekta verificiranja kopnene, tako i određivanje morske granice. Mi smo, po UN konvenciji o pravu mora, pomorska zemlja sa svim pripadajućim pravima i ako je već tako, onda je jako važno da verificiramo granicu na moru, pojas teritorijalnog mora i izlaz na otvoreno more. Za EU, pak, ovo je pitanje od izuzetnog značaja iz čitavog niza razloga: od sigurnosnih do ekonomskih" precizirao je Kapetanović.
Na pitanje da li bi to bilo najprihvatljivije rješenje za obje strane, odnosno jednako pravedno za obje države, Kapetanović kaže kako je teško prejudicirati konačnu odluku Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH o ovom pitanju.
"Jer, napominjem da ni BiH još nije završila proceduru ratifikacije ovog sporazuma. Oni će svojom ratifikacijom ili odbijanjem ratifikacije na najbolji način reći koliko je to prihvatljivo, odnosno neprihvatljivo za BiH", kaže pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose.
U razgovoru za Agenciju FENA, a na pitanje da li će “rješenje” granica kako predviđa Sporazum biti okosnica razgovora na trilateralnom sastanku 19. septembra u Briselu ili postoje i druge varijante, Kapetanović kaže da će se o otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske razgovarati i u tom kontekstu.
"Pa teško ga je (Sporazum Izetbegović-Tuđman op.a.) negirati kao činjenicu i mislim da će u tom kontekstu i biti razmatrano, ali opet bez prejudiciranja konačnog stava BiH. Jer kako sam već nekoliko puta ranije naglasio i mislim da je bitno da to stalno ponavljamo: Ministarstvo vanjskih poslova BiH neće pregovarati o konačnim rješenjima. Razgovarat ćemo o modalitetima, a konačnu pregovaračku poziciju može utvrditi samo Predsjedništvo BiH, odnosno Parlamentarna skupština BiH", naglasio je Kapetanović.
Sporazumom Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine BiH bi dobila vrh poluotoka Kleka i otočiće Veliki i Mali Školj u malostonskome zaljevu. Sporazum je utemeljen na postulatima međunarodnog prava.
Komesar za proširenje EU Stefan Fuele sazavao je sastanak "trilaterale" u Briselu 19. septembra na kojem će se razgovarati o otvorenim bilateralnim pitanjima BiH i Hrvatske i načinu njihova rješavanja prije punopravnog članstva Hrvatske u EU. Tim prije što ta otvorena pitanja imaju određene implikacije kako na BiH tako i na Hrvatsku, konsekventno i na EU.
Očekuje se da će biti razmatrana sva pitanja oko kojih se u posljednje vrijeme i u hrvatskoj i bh. javnosti dosta polemizira: granice na kopnu i moru, koridor pored Neuma, pristup luci Ploče, granični prijelazi sa inspekcijskim nadzorom (BIP-ovi)...
Delegacije će na sastanku 19. septembra u Briselu predvoditi ministri vanjskih poslova BiH i Hrvatske Zlatko Lagumdžija i Vesna Pusić, a EU bi na sastanku trebalo da predstavlja čak nekoliko komesara za različite oblasti.
