Dogovoreno je da rasprava bude nastavljena na narednoj sjednici, kada bi trebalo da budu definisani zaključci u vezi sa provedenom raspravom o ovom pitanju.
Obrazlažući ovu odluku Vijeća RAK-a, direktor Agencije Kemal Huseinović rekao je da je odlluka o smanjenju marketinških minuta za javne sevise donesena u skladu sa zakonom i na osnovu analize prihoda koje po osnovu oglašavanja ostvaruju javni servisi i privatni emiteri.
"Tri javna servisa godišnje od oglašavanja ostvaruju 96 miliona KM, dok više od 50 privatnih emitera, koji program emituju putem zemaljske ili kablovske mreže, godišnje po ovom osnovu inkasiraju oko 33 miliona KM", pojasnio je Huseinović.
Navodeći da je u interesu društva da se paralelno razvijaju i privatni i javni emiteri, Huseinović je rekao da se Vijeće RAK-a pri donošenju odluke rukovodio stavom da treba omogućiti povećanje prihoda od marketinga na ukupnom nivou.
Prema njegovim riječima, ograničavanjem marketinškog oglašavanja na četiri minuta po satu programa porasla bi vrijednost minuta oglašavanja u odnosu na dosadašnju.
Direktor BHRT-a Muhamed Bakarević naveo je da bi, početkom primjene odluke Savjeta RAK-a, ova medijska kuća ostala bez milion KM prihoda na godišnjem nivou, te da je procjena da bi sva tri javna servisa ostala bez šest miliona KM prihoda.
"RAK je zanemario činjenicu da je naplata RTV takse iz mjeseca u mjesec u padu", dodao je Bakarević, precizirajući da je javni RTV sistem BiH samo u 10 mjeseci ove godine po osnovu naplate RTV takse ostao bez 4,5 miliona KM, a BHRT za 2,2 miliona KM prihoda.
Komisiji se obratio i član Upravnog odbora Javnog RTV sistema BiH Esad Gotovuša koji je konstatovao da RTV taksa godinama nije povećavana, odnosno da je njen iznos samo usklađivan sa inflacijom.
On je izrazio nezadovoljstvo što je Vijeće RAK-a u posljednje dvije godine dva puta smanjio minutažu marketinškog oglašavanja, čime je vrijeme za marketing sa nekadašnjih osam prepolovljeno na četiri minuta.
"Smanjenje minutaže za oglašavanje dovest će u pitanje ostvarivanje funkcije javnih RTV servisa", uvjeren je Gotovuša.
Predsjedavajući Komisije Petar Kunić iz DNS-a postavio je pitanje zašto bi građani BiH plaćali RTV taksu ako nisu zadovoljni programom javnih servisa i ocijenio da BHRT može učiniti više kada je riječ o racionalizaciji broja zaposlenih.
Kunić je podržao aktivnosti RAK-a i konstatovao da je zadatak ove agencije da uspostavi balans između privatnih i javnih servisa.
Saša Bursać iz SNSD-a usprotivio se eventualnom povećanju RTV takse, te konstatovao da su javni servisi, buneći se protiv odluke Vijeća RAK-a, prvi put nastupili sinhronizovano.
Borislav Bojić iz SDS-a založio se za potpuno ukidanje RTV takse. Ovakav stav obrazložio je time da se RTV taksa na području BiH neravnomjerno prikuplja, a da je koriste sva tri javna emitera - BHRT, Radio-televizija Republike Srpske i Federalna televizija.
"Finansiranje javnih emitera treba prenijeti na budžete u koje svi doprinosimo", predložio je Bojić.
Šemsudin Mehmedović iz SDA problem vidi u tome što znatne sume od marketinga idu posredničkim agencijama za oglašavanje.
"Broj oglašivača povećava se brže od tržišta oglašavanja", ocijenio je Ante Domazet iz SDP-a BiH.
Božo Ljubić iz HDZ-a 1990 smatra da javne RTV servise treba zadržati i unaprijediti, ali da je potrebno da veliki broj zaposlenih u ovim servisima svoja radna mjesta opravda kvalitetom programa.
"Odgovornost za unapređenje programa je na svim zaposlenim, menadžmentu i upravi", zaključio je Ljubić.
Vijeće RAK-a donijelo je 2011. godine odluku o smanjenju oglašavanja sa osam na šest minuta po satu programa, da bi ove godine minutaža oglašavanja bila smanjena na četiri minuta po satu programa, čime su izjednačeni javni i privatni RTV emiteri.
Komisija za saobraćaj i komunikacije odgodila je za narednu sjednicu razmatranje prigovora kandidata za Vijeće RAK-a na postupak koji je provela Komisija za izbor članova Savjeta Agencije.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
