Radi se o sporazumu koji su Iran i grupa 5+1 (Kina, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka) zaključili u Ženevi, a koji ograničava na šest mjeseci nuklearne aktivnosti Irana u zamjenu za djelimično ublažavanje sankcija zapadnih zemalja.
Govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Kruga 99 o temi "Ženevski sporazum o iranskom nuklearnom programu i razvoj Bliskog istoka", ambasador Rajabi je istaknuo da je od samog početka cilj iranskog nuklearnog programa isključivo mironodopske naravi, te da je u funkciji razvoja i prosperiteta stanovništva ove velike azijske zemlje.
Istovremeno, potcrtava da su sve stvari u vezi s nukleranim programom njegove zemlje od samog početka bile svima jasne, te da su se sve nuklearne aktivnosti odvijale pod nadzorom i u skladu s odredbama Konvencije o zabrani širenja nuklearnog naoružanja, ali da je i pored toga Iran izložen optužbama za razvijanje nuklearnog vojnog programa.
"Od 1979. godine kada je naša zemlja potpisala Konvenciju o zabrani širenja nukleranog naoružanja, nikada nisu zabilježene nikakve devijacije u našem nuklearnom programu", kazao je iranski ambasador, navodeći da je u svim dosadašnjim pregovorima iranska strana akcentirala pravo na razvoj nuklerane energije u mirnodopske svrhe, a što je na kraju rezutiralo dogovorom u Ženevi.
U sklopu detaljne elaboracije iranskog nukleranog programa, ambasador Rajabi je podsjetio na genezu tog pitanja te saradnju koja je na tom planu uspostavljena, najprije sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama, navodeći da su motivi njegove zemlje da razvija nuklearnu tehnologiju vođeni isključivo razvojnim/ekonomskim ciljevima.
Kada se radi o situaciji u regionu Bliskog istoka, Rajabi navodi da u tom pogledu problem predstavlja politika dvostrukih standarda svjetskih sila i međunarodne zajednice, aludirajući na Izrael koji raspolaže velikim nukleranim arsenalom.
Politika dvostrukih aršina, kako kaže, prisutna je i u drugim područjima, posebno kada se radi o borbi protiv terorizma.
Naveo je, također, da se Iran uvijek zalagao za nuklearnu demilitarizaciju Bliskog istoka, kao i proces kontrole/neširenja nukleranog naoružanja, odnosno da ova zemlja ostaje privržena humanim i etičkim načelima na tom planu, te da takva vrsta oružja nema mjesta u vojnoj doktrini njegove zemlje.
Iran, kao zemlja koja je pretrpjela velika žrtve usljed korištenja i upotrebe hemijskog oružja, uvijek je insistirala na nuklearnoj demilitarizaciji Bliskog istoka. Ono što je problem za taj region je politika dvostrukih aršina svjetskih sila i međunarodne zajednice. U našoj regiji postoje zemlje koje raspolažu sa velikim nuklearnim arsenalom, sa čak više od 200 bojevih glava, no, međunarodna zajednica nikad nije reagovala na tu činjenicu i te zemlje nikada nisu potpisale konvenciju", kazao je iranski ambasador,
Odgovarajući na novinarski upit u vezi sa bilateralnim odnosima Irana i BiH, upućen uoči održavanja sesije Kruga 99, ambasador Rajabi je kazao da je Iran uvijek bio uz BiH, te da podržava njen teritorijalni integritet i sve njene narode na putu razvoja i prosperiteta.
Na upit o tome kako komentira izostanak poziva Iranu na "Ženevu-2", Rajabi je odgovorio da Iran nije bio prisutan ni na tzv. konferenciji "Ženeva-1", niti je bio sudionik Rezolucije koja je tom prilikom donesena.
"Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je insistirao prvobitno da naša zemlja učestvuje na konferenciji Ženeva-2, no zbog velikih pritisaka kojima je bio izložen od zemalja koje podržavaju terorizam u našem regionu, bio je primoran da povuče svoj poziv", navodi ambasador Rajabi.
