U intervjuu za Fenu ambasador Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini Seyed Hossein Rajabi komentirao je trenutno stanje pregovora, moguće ishode i naredne korake Irana.
"Stav Islamske Republike Iran od samog početka nuklearnih pregovora bazirao se na suradnji i interakciji i mi smo uvijek pokazivali svoju dobru volju. Deklaracija iz Lozane jeste korak naprijed i na tom putu, uklanjaju se sankcije, pritisak i prijetnje. Mi u pregovorima nismo težili niti težimo nečijem porazu, mi težimo ostvarenju zakonskih prava i pregovorima u kojima će sve strane izaći kao pobjednici", kazao je ambasador.
Nakon što je saopćeno da je došlo do sklapanja okvirnog sporazuma, američki republikanci su se usprotivili, tvrdeći da su uvjeti previše blagi, a iranski tvrdolinijaši smatraju da sporazum više odgovara zapadnim silama, odnosno da šteti Iranu.
Na ove oprečne, negativne reakcije ambasador je ponovio stav da Iran nikada nije i nikada neće težiti proizvodnji nuklearnog oružja.
"Mi smo, suprotno nekim zemljama iz regiona Bliskog istoka koje nisu postale članice Međunarodne agencije za atomsku energiju i koje se ne obaziru na međunarodne zakone, od samog početka u članstvu ove agencije, prihvatili svoje međunarodne obaveze i čak smo, radi veće transparentnosti, u proteklih 14 godina na polju permanentnih inspekcija učinili više od onoga što proizilazi iz međunarodnih obaveza i propisa Međunarodne agencije za atomsku energiju", rekao je ambasador Rajabi.
Podsjetio je na fetvu koju je izdao vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei, koja izričito zabranjuje upotrebu nuklearnog programa u vojne svrhe. Ajatolah Ali Hamenei, oglasio se i u četvrtak, sedmicu dana nakon sklapanja sporazuma, kazavši da ništa nije finalizirano i da on nije ni protiv, ni za sporazum.
Upitan na koji način ovaj stav najvišeg iranskog zvaničnika može utjecati na daljnji tok pregovora, ambasador Irana je kazao da "lider islamske revolucije je od samog početka suglasan s pregovorima i u vezi s deklaracijom iz Lozane i da se još nije ništa desilo da bi on prihvatio ili odbacio i da trebamo sačekati finalne pregovore u budućnosti.Nikada nije odbacivao pregovore".
"S obzirom na loša iskustva vezana za pregovore s Amerikancima, nije bio puno optimističan da će Amerikanci i ovog puta održati datu riječ, tj. da će se pridržavati sporazuma. Lider Irana je podržao našu pregovaračku stranu", dodao je.
Odbor za vanjske poslove pri američkom Senatu glasat će 14. aprila o zakonskom aktu prema kojem će Obama biti obavezan da preda Kongresu konačni sporazum s Iranom na reviziju i odobrenje. Ovim aktom, koji podržavaju republikanci i mnoge demokrate, bi se Obami zabranilo da suspendira sankcije Iranu tokom 60-dnevne revizije u Kongresu.
U tom periodu, Kongres bi mogao odobriti ili otkazati sporazum s Iranom. Potrebno im je 67 glasova da bi mogli poništiti Obamin veto, a predsjednik je izjavio da bi ovo glasanje potkopalo do sada postignuti napredak s Iranom. Osim toga, izraelski premijer Benjamin Netanyahu vodi vatrenu kampanju u američkim medijima protiv sklapanja sporazuma s Iranom pod uvjetima određenim okvirnim sporazumom.
Na pitanje kako komentariše potencijalni scenarij neodobrenja konačnog sporazuma, ambasador je kazao da je „Izrael uvijek radio na vršenju pritiska na pregovarače što i dalje čini, a ironičan i huškački govor Netanjahua u američkom Senatu koji je bio i predstava za javnost, jeste očigledan pokazatelj tog pristupa. Oni su vršili ubijanje naših znanstvenika i nisu prezali od bilo čega da bi ukaljali lice Irana u svijetu. Međutim, svijet je danas shvatio istinitost riječi Irana i laž tvrdnji tvrdolinijaša i protivnika pregovora koje nemaju veze sa stvarnošću.''
"Danas su zemlje skupine 5+1 ispravile svoj pristup prema Iranu jer su shvatile da nelegalnim i pogrešnim sankcijama i pritiskom ne mogu natjerati na predaju jedan veliki hrabri muslimanski narod koji je graditelj povijesti i kulture. Nadamo se da će posljednji korak za konačno rješenje ovog pitanja biti učinjen i prije 30. juna", izjavio je iranski ambasador.
Zapadne sankcije imale su veliki utjecaj na iransku ekonomiju, a samim tim i na standard života iranskog naroda. Jedan od uvjeta koje je Iran postavio u okvirnom sporazuma jest i ukidanje sankcija, a zapadne sile obećale su da će to ispoštovati čim dobiju garanciju da će se zvanični Teheran pridržavati sporazuma.
"Iz ugla svjetske zajednice koja se suočila s ekonomskom krizom nezaposlenošću, u ovom periodu privredni kapaciteti iranskog društva s populacijom od 80 miliona stanovnika nisu ostali skriveni i danas mnoge evropske, azijske i američke kompanije rade na tome da osiguraju prisustvo i okoriste se ukazanim prilikama", kazao je ambasador, dodajući da je okvirni sporazum o nuklearnom programu otvorio vrata za strane investicije.
Potencijalno ukidanje sankcija Iranu omogućit će ovoj zemlji da uđe na globalno tržište nuklearnog goriva.
"Detalji sporazuma nisu objavljeni. No, Iran ima potrebu da izradi veći broj nuklearnih centrala i da svoje domaće potrebe za nuklearnim gorivom osigura unutar zemlje. Trenutno, Iran zbog unutarnjih potreba nema namjeru da izvozi nuklearno gorivo", kazao je.
U posljednjih nekoliko godina očigledan je porast terorističkih aktivnosti u regiji Bliskog istoka. Nakon izborne pobjede umjerenog kandidata Hasana Rohanija došlo je do ostvarenja pomaka u izgradnji povjerenja između Irana i zapadnih sila.
Na pitanje da li je kombinacija ovih dvaju faktora pomogla zapadu da razmotri Iran kao potencijalnog saveznika u borbi protiv terorizma, ambasador je kazao da je Iran i sam bio žrtva terorizma jer su, tvrdi, zemlje u susjedstvu i pojedine zapadne zemlje pružale podršku terorističkim organizacijama, poput skupine Narodni mudžahedini, protiv iranskog naroda posebno tokom vladavine Sadama Huseina.
"S obzirom na iskustvo koje je Iran imao na tom planu, vezano za podršku zapadnih zemalja terorističkim skupinama, on je uvijek zapadnim i pojedinim zemljama Bliskog istoka sugerirao da se okane takve prakse, da prestanu podržavati terorističke skupine. Nažalost, neke zemlje iz regiona Bliskog istoka su pružanjem materijalne i logističke podrške odigrale ulogu u formiranju terorističkih skupina, poput Al-Kaide, Fronta Nusra, ISIL-a i, na taj način, istima ustupile određeni teritorij i omogućile im da uđu u Irak i Siriju. Povrh toga, pojedine zapadne zemlje su materijalnom i vojnom pomoći pomogle u širenju tih skupina", kazao je ambasador.
Govoreći o tome kakvo rješenje Islamska Republika Iran nudi za situaciju u Jemenu, ambasador je ustvrdio da Iran ulaže napore u pronalaženje mirnog rješenja za krizu u ovoj državi.
"Sve zemlje regiona pozivamo na prijateljstvo, bratstvo, mir i sigurnost i od svih tražimo da pružimo ruku jedni drugima i uspostavimo primirje u Jemenu, da pomognemo narodu ove zemlje i da budemo svjesni da će narod kreirati budućnost Jemena, a ne druge zemlje. Stav Islamske Republike Iran o svim zemljama pa tako i Jemenu je sasvim jasan, a to je protivljenje stranom uplitanju. Prema tome, po našem mišljenju, rješenje krize i u Jemenu je u zaustavljanju napada i strane intervencije protiv naroda ove zemlje. Međusobna suradnja i interakcija stranaka i naroda te formiranje vlasti s učešćem svih stranaka i skupina su jedino rješenje za krizu u Jemenu. I sve zemlje trebaju u ovome pomoći", ističe ambasador.
Upitan na koji način zvanični Teheran gleda na stav Bosne i Hercegovine prema postizanju trajnog rješenja za iranski nuklearni program, iranski diplomat je kazao da mu je drago što je naša zemlja podržala taj sporazum.
"To je pokazatelj pažnje koju vanjska politika BiH pridaje međunarodnim pitanjima", rekao je.
Ambasador je u razgovoru za Fenu uputio čestitike povodom formiranja vlasti u BiH i pozdravio je konstruktivne pristupe bh. vlasti u razvijanju bilateralnih odnosa u novonastaloj atmosferi.
"Država Bosna i Hercegovina, koja tokom posljednjih decenija ima čvrste odnose s Iranom i što je iskusila u teškom vremenu rata, ne treba stajati na začelju kada je u pitanju razvoj privredno-investicijskih odnosa s Iranom, jer narodi dviju zemalja trebaju izvući maksimalnu korist iz ove atmosfere", zaključio je ambasador Islamske Republike Iran Seyed Hossein Rajabi, izrazivši nadu da će doći do unapređenja ekonomsko-trgovinskih odnosa njegove zemlje s BiH.
