{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Raif Dizdarević: BiH ima svoju budućnost, njena šansa je samo u zajedništvu

A
24.11.2013. u 09:33
3
46
Raif Dizdarević: BiH ima svoju budućnost, njena šansa je samo u zajedništvu
3
Raif Dizdarević: BiH  ima svoju budućnost, njena šansa je samo u zajedništvu
Raif Dizdarević
U historiji bosanskohercegovačkih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao i ostalih građana, nesumnjivo je mnogo važnih i manje važnih datuma, ali za državu Bosnu i Hercegovinu je 25. novembar 1943. godine, dan kada je prije 70. godina održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu, svakako jedan od najznačajnijih i po mnogočemu presudan.
Tog dana je obnovljena hiljadugodišnja bosanska državnost, te udareni temelji BiH, one koju danas poznajemo i kakva je, uprkos užasima agresije i rata '90-tih godina prošlog stoljeća, očuvana.

Kako je pisao ugledni historičar Memedalija Bojić, jedan od saradnika bivšeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita na pripremi njegovih "Ratnih memoara", neposredno prije Drugog zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJA) u Jajcu, obrazovan je i ZAVNOBiH. Odlukama ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu i Drugog zasjedanja AVNOJA-a 29. i 30. novembra u Jajcu 1943. godine, BiH je povratila i uspostavila svoju državnost nakon 480 godina od njene propasti 1463. godine.

ZAVNOBiH je obrazovan u prisustvu 247 delegata iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH. U glavnom dokumentu – Rezoluciji ZAVNOBiH-a - istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH "sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda" povezani "čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima".

"Narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata"", piše Bojić.

ZAVNOBiH je, piše Bojić, ostao dosljedan stavovima iz te rezolucije. Njegovom Drugom zasjedaju održanom u ljeto 1944. godine u Sanskom Mostu prisustvovalo je 199 vijećnika. ZAVNOBiH se konstituirao u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo državne vlasti BiH. Nakon Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a u oslobođenom Sarajevu aprila 1945. godine, ZAVNOBiH je izrastao u Narodnu skupštinu BiH kada je izabrana vlada federalne BiH.

Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama tri zasjedanja AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine. Danas se 25. novembar slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu RS ga ignoriraju. Znakovito, na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić-Gradu Narodna skupština tzv. Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

Bivši predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), ministar vanjskih poslova Jugoslavije i predsjednik Socijalistička Republika BiH Raif Dizdarević (87) kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija kako osnivanje i odluke ZAVNOBiH-a predstavljaju jedinstven datum u historiji BiH.

"To je bilo prvi put da jedan narodni parlament u BiH odluči o njenoj sudbini, o njenoj budućnosti, obnavljajući bh. državnost. Principi ZAVNOBiH-a imaju trajnu vrijednost. Ako se govori o osnovnom principu na kome je uspostavljena državnost BiH, a to je ravnopravnost svih naroda i građana BiH, sve i svugdje jednako, onda je značaj tog principa, bez obzira na to što se on sistematski ruši od vladajućih garnitura, neupitan. Vrijednost tog principa je jedina mogućnost da se izađe iz krize i pokušaja da se BiH dovede u pitanje. Dakle, ja uzimam taj primjer kolika je trajna vrijednost principa ZAVNOBiH-a i koliko su u njima sadržane mogućnosti istinskog traženja izlaska iz krize u kojoj se nalazi BiH", kazao je Dizdarević, koji je na čelu Organizacionog odbora za obilježavanje 70. godišnjice ZAVNOBiH-a.

Stoga smatra da su riječi pojedinih nosilaca politike razbijanja jedinstva BiH jednostavno paranoidne. Vjeruje da ''nosioci tih tendencija i neosnovanih tvrdnji'' nisu u mogućnosti učiniti ono što zagovaraju.

Odbacuje kao neosnovane i ranije stavove kako BiH, zapravo, nikad ni nije bila država, odnosno da je bila "Titova izmišljotina", kako je volio reći bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Nazvao je neosnovanim i glupim i današnje tvrdnje da je BiH vještačka tvorevina i da je kao takva neodrživa.

"Znate BiH nije nastala nečijim aktom. Ona postoji, ima svoju tradiciju kao jedinstvena teritorija i zajednička država svih ljudi koji u njoj žive. Bosna ima tradiciju od skoro hiljadu godina. Nije BiH kao državni entitet postojala odlukom jedne ili više, hajde da kažemo, nacija. Bosna i Hercegovina je postojala i prije nego su se kao nacije formirali srpska, hrvatska i bošnjačka nacija", govori Dizdarević.

Odsustvo reakcija na stalne provokacije najavama raspada BiH Didzarević naziva logičnim.

"To nereagovanje na pojedine tvrdnje o prošlosti i budućnosti BiH, više je, po meni, stvar odnosa ljudi prema nečemu što smatraju potpuno neodrživim, neosnovanim i neprevodivim. To je odnos prema nečemu što je manipulacija putem kojom se žele održati na vlasti, u dijelovima ili u cijeloj Bosni, one snage koje samo na temelju unutrašnjih tenzija, podržavajući podijeljenost koja je izazvana agresijom na BiH, nastoje održati sebe".

Dolazak novih generacija



Dizdarević vjeruje da BiH može izaći iz ove situacije u koju je dovedena i da će na scenu stupiti nove generacije u BiH koje su obrazovane i koje nisu dužne prošlosti.

"Oni mogu da nađu sebe i svoje interese u jednoj drugačijoj situaciji u BiH, koju one moraju stvarati Bosne i Hercegovine radi, radi budućnosti. BiH je u ovu situaciju dovedena od snaga koje vladaju, ali, moram da kažem, prije svega od grupe stranačkih lidera koji vladaju suprotno interesima građana i naroda BiH. Moram da kažem da sudbina BiH ne ovisi o njima i njihovim tvrdnjama i pretenzijama. Dolazi, znate, do jednog čak bih rekao zamora i nacionalističkih snaga u BiH,stalnim ponavljanjem nečega što se ne da učiniti trajnim i ne da se realizirati. BiH ima svoju budućnost uz velike napore i rekao bih dugu borbu protiv onih koji dovode u pitanje jedinstvo BiH. A samo u nekom zajedništvu u Bosna ima šansu prosperitetnog razvoja za razliku od stagnacije i nazadovanja koju živi već više od 15 godina", zaključio je Dizdarević.

Sa ZAVNOBiH-om u EU



Nešto više od godinu dana prije svoje smrti ratni član Predsjedništva Republike BiH i dugogodišnji ugledni profesor na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA), prof. dr. Nijaz Duraković kazao je autoru ovog teksta da BiH može u Evropsku uniju (EU) ući samo na principima ZAVNOBiH-a.

"ZAVNOBiH nije uperen ni protiv jednog naroda. To je idealna forma, ali ne samo radi one floskule da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već svih tih naroda, ali i ostalih. Poenta je na antifašizmu, na antifašističkoj borbi u kojoj su učestvovali svi narodi. Zaboravlja se da su na zasjedanju ZAVNOBiH-a bili predstavnici sva tri naroda i da su odluke donesene demokratski. Tu nije uspostavljena neka nova bh. državnost, već je udaren pečat na ono što je Bosna bila stotinama godina. Od početka su najveći osporavatelji ZAVNOBiH-a bili srpski nacionalisti. Nije slučajno da su baš na inicijativu Radovana Karadžića na savjetovanju na Palama početkom 1992. godine poništene odluke ZAVNOBiH-a", kazao je tada Nijaz Duraković.

Sudbina muslimana



Iako se u odlukama ZAVNOBiH-a od 25. novembra 1943 godine spominju predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog, odnosno bošnjačkog naroda, kako primjećuje ugledni britanski historičar Noel Mlacolm, samo četiri dana kasnije, na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu "odbačena je ideja da su muslimani narod".

Visoki komunistički funkcioner, Slovenac Edvard Kardelj zapisao je još 1936. godine da "ne možemo govoriti o muslimanima kao narodu, nego o posebnoj etničkoj skupini". Komunisti iz Bosne odgovorili su ovakvom stavu 1939. godine i napisali da su "muslimani oduvijek bili posebna cjelina".

No, presudio je Milovan Đilas koji je muslimane definirao kao "etničku grupu", te ih izostavio s popisa jugoslovenskih naroda. Plan Đilasa bio je zasnovan na sovjetskom modelu o pet nacionalnih republika za pet naroda. Bosna je imala biti posebna jedinica, ali ne republika nego samo autonomna pokrajina. Tada je došlo do natezanja između srpskih delegata koji su željeli da se BiH pripoji Srbiji i bosanskohercegovačkih koji su tražili ravnopravan status s ostalim republikama.

Napokon je napravljen kompromis prema kojem će BiH imati republički status, ali će biti rečeno da je ta republika nastanjena ''dijelovima srpskog i hrvatskog naroda , kao i bosanskohercegovačkim muslimanima''.

Jedini koji se na Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije usprotivio ovakvom stavu bio je ugledni intelektualac i političar iz Mostara Husaga Čišić. On je na Trećem zasjedanju AVNOJ-a d 7 do 10. augusta 1945. u Beorgadu podnio amandman na novi Ustav Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike. Ipak, 26 godina kasnije, urpkos negodovanjima srpskih nacionalista, muslimani su po amandmanima na Ustav SFRJ 1971. godine postali konstitutivan narod - također poznat pod neformalnim nazivom "Muslimani s velikim M". Svoje tradicionalno ime, Bošnjak, povratili su na Bošnjačkom saboru 1993. godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: