Izjavio je ovo Martin Raguž predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, govoreći na današnjoj sesiji Kruga 99 o temi "Bosna i Hercegovina od Dejtona do Brisela".
BiH je, prema riječima Raguža, tokom 20 godina imala dovoljno vremena uvidjeti dobre i loše strane Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pored toga, kako je istakao, neophodno je uvidjeti i da li postoje realne pretpostavke da BiH, dvije decenije od Dejtona, postane dio Evrope.
"Sve dok BiH ne bude dio evropske porodice, neće biti ni trajnog mira ni stabilnosti, ne samo u ovom dijelu Evropa, nego ni u čitavoj Evropi. Bih i njeni narodi moraju dobiti privilegiju da budu punopravni članovi zajednice evropskih naroda. Evropa je, bez obzira na sve turbulencije, ipak, najuspješniji mirovni projekat u novijoj povijesti", rekao je Raguž.
Prvenstveni cilj Dejtona, prema riječima Raguža, bio je zaustavljanje rata u BiH, što je i učinjeno. Ipak, očigledno je kako je dejtonski koncept onemugućio brži razvoj zemlje.
"Dejton nije ostvario drugi cilj: da stvori jednu funkcionalnu, održivu strukturu, stabilnu, koja će generirati razvoj, zaustaviti egzodus. Nažalost, danas 20. godina do toga, imamo pogoršanje po svim tim parametrima u BiH, zato i jeste momenat da kažemo da se ne može zamrznuti stanje iz Dejtona. To je moja poruka", rekao je Raguž.
Podsjetio je kako političke elite u BiH, koje pretenduju da predvode procese, moraju znati da put od Dejtona do Brisela podrazumijeva ozbiljne ustavne promjene.
"Podsjećam da je Slovenija sedam puta mijenjala Ustav, Hrvatska je mijenjala 12 poglavlja, ustavne promjene moraju postati integralni dio reformskog puta BiH prema Evropi. U tijelo Dejtona, koliko god to bilo bolno, moraju doći rješenja koja će otkloniti diskriminaciju prema svakom čovjeku u ovoj zemlji", rekao je Raguž.
Smatra da je BiH trenutno na "položaju preokreta" gdje se treba usmjeriti prema Evropi.
"Evropu ovih dana pogađaju nedovršena pitanja, tome smo svjedoci. Jedno od tih je i prijem zemalja iz čitave regije, imamo zajednički interes sada i treba ga sada uskladiti", kazao je Raguž dodajući kako su se posljednji teroristički napadi u Francuskoj dešavali i u drugim svjetskim metropolama.
"Svjedoci smo da ovo što se drugi put dešava ove godine u Francuskoj, ali u radikalnoj formi ovog puta, to se dešavalo i u Londonu i Madridu. Ovo nije izoliran slučaj, mislim da se radi o globalno najvećem izazovu suvremene civilizacije. Sigurno je da nema tog kutka na zemaljskog kugli koji može ostati izloran i reći da je zaštićen, ako se ne nađe neki kvalitetan odgovor", kazao je.
Kada je riječ o BiH, Raguž je dodao kako je neophodno pronaći trajnu unutrašnji politički dogovor baziran na evropskom sistemu vrijednosti koji će zauvijek otkloniti mogućnost rata na ovim prostorima.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
