{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Radost ramazana: Sinoć prvi put upaljeni kandilji na džamiji u Ljubinju

A
7.7.2014. u 12:34
5
6
Radost ramazana: Sinoć prvi put upaljeni kandilji na džamiji u Ljubinju
5
Oko pedeset raseljenih Bošnjaka Ljubinja sinoć je prvi put ove godine klanjalo teravih-namaz u obnovljenoj čaršijskoj džamiji. Radost klanjanja uveličala im je činjenica da su jučer konačno završeni radovi na izgradnji munare uz obnovljenu džamiju i da su po prvi put upalili kandilje na džamiji.
Džamijski objekat, kojem su nedostajala sredstva za izgradnju munare, obnovljen je prošle godine i tokom prošlogodišnjeg ramazana raseljeni Ljubinjci u njoj su klanjali pet teravija. No, tada su se nadali da će i ova džamija uskoro dobiti munaru, i želja im se ispunila.

Ljubinje je jedan od najpasivnijih krajeva u Bosni i Hercegovini. Raseljeni Bošnjaci žive i rade u Mostaru ili Stocu. Velike ekonomske poteškoće ima i lokalno stanovništvo, tako da je projekat povratka u ovaj mali hercegovački grad unaprijed bilo osuđeno na propast.

"Trenutno imamo oko dvije stotine raseljenih Bošnjaka iz Ljubinja koji su našli kakve-takve poslove na području Federacije i na taj način se bore za život. Uprkos toj činjenici nisu zaboravili rodni kraj ni svoja ognjišta. Sve što smo obnovili, uradili smo novcem koji smo zaradili na prostoru Federacije", priča Mirsad Selman, jedan od najistrajnijih Ljubinjaca za Anadolu Agency.

Selman ističe kako oni sami ne bi mogli prikupiti sredstva za obnovu džamije te kako su neizmjerno zahvalni Islamskoj zajednici BiH, koja je putem sergije osigurala sredstva za obnovu osnovnog džamijskog objekta. Sudbina je htjela da jedan uspješan privrednik iz Krajine odluči sam finansirati izgradnju munare u visini 17 metara. Radove na munari su  krajem prošle sedmice okončali radnici bugojanske firme.

"Kako ne bismo bili sretni, pogledaj ovu ljepotu. Kandilji na munari gore“, vidno uzbuđen prokomentirao je Mirsad Selman. 

Prema njegovom mišljenju, obnova džamije daće još veći postrek raseljenim Ljubinjcima da češće dolaze u rodni kraj i da se okupljaju na zajedničkim vrijednostima, oko svoje kulture, tradicije i vjere.

"Ja svake sedmice dođem makar jednom, poradim koliko mogu na imanju. A i svi drugi Ljubinjci imaju istu potrebu i istu naviku. Najvažnije je da smo ljubav prema našem Ljubinju uspjeli prenijeti na našu djecu. Večeras je makar dvadesetak učenika i studenata, koji nisu ni bili rođeni tokom rata, bilo na teraviji“, ističe Mirsad.

Teravih-namaz predvodio je bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić, koji je također sentimentalno vezan za džamiju u Ljubinju.

Džamija u Ljubinju je porušena 1982. Tadašnji politički režim nije dozvoljavao da se obnovi, jer su urbanističkim planovima na njenom lokalitetu planirali izgraditi školu i park. Tek 1986, Islamskoj zajednici pošlo je za rukom da ishodi sve potrebne dozvole i da izgradi novu džamiju u gradskom haremu. Međutim, kao i sve druge džamije na području istočne Hercegovine, porušena je 1992. 

"Prije desetak godina žudjeli smo da imamo u svakom gradu makar po jedan obnovljen vjerski objekat. Evo, hvala Allahu dž.š., konačno smo završili taj ciklus. U Trebinju je obnovljeno 11 džamija, u Gacku tri, u Nevesinju sedam, u Bileći dvije. S obnovom džamije u Ljubinju možemo reći da smo ispunili svoj emanet“, rekao je muftija Smajkić.

On je s posebnim emocijama govorio okupljenim vjernicima, jer ga vežu brojne uspomene za ovaj kraj. Prvu svoju ramazansku praksu imao je davne 1963. godine u ljubinjskom selu Vlahovići. Vodio je projekat obnove gradske džamije prije (1986.g) i poslije rata (2013.g.).

"Obnova džamije 1986. bio je potpuno projekat Islamske zajednice. Sredstva je pronašao rahmetli Ahmed ef. Smajilović“, prisjetio se. Naglasio je kako nije bez razloga trebalo čekati pune 44 godine da bi se džamija obnovila.

"To govori da su postojale snage kojima to nije odgovaralo“, rekao je Smajkić. Pojašnjavajući narav islamskog načina razmišljanja u čijoj je osnovi nada i rad na dobrim djelima, muftija Samjkić ocijenio kako je obnova džamije ispunila vjernička srca, te pozvao sve muslimane ovog kraja da nastave njegovati ljubav prema svom Ljubinju i svojoj rodnoj grudi.

"Ojačani prisustvom meleka mi smo i ovog ramazana, osvjetlani entuzijazmom, vjerom i iskrenim nijetima da svakodnevno popravljamo naše stanje i jačamo naše zajedništvo“, zaključio je ef. Smajkić.   

Ljubinje je ranije imalo nekoliko džamija. Sve su porušene. Bilo je sjedište kadiluika. Kroz historiju su zabilježena 66 imena ljubinjskih kadija. S ukidanjem kadiluka počinje i migracija stanovništva iz ovog kraja. Prvo masovno iseljavanje desilo se s odlaskom Osmalnija, prema današnjoj Turskoj. Veliki broj Bošnjaka Ljubinja tom prilikom preselio se na područje današnjeg Sandžaka. Zanimljivo je istaći da je i u valu iseljeništva oko 90-ih u Ameriku bio najveći broj Ljubinjaca. Iseljavanje je vršeno i sve do posljednjeg rata u BiH. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: