{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Radmanović: BiH je kulturni i civilizacijski most između Istoka i Zapada

F
7.6.2007. u 15:00
0
0
Radmanović: BiH je kulturni i civilizacijski most između Istoka i Zapada
0
Radmanović: BiH je kulturni i civilizacijski most između Istoka i Zapada
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, koji predvodi državnu delegaciju na samitu šefova država jugoistočne Evrope u Bukureštu i Sibiju (Rumunija), obratio se danas sudionicima ovog skupa akcentirajući značaj kulture kao mosta među različitim narodima i zemljama.
Govor na skupu o temi "Kulturne različitosti - Most između kulturnog naslijeđa i kulture budućnosti" počeo je podsjećanjem na vizionarske riječi Roberta Šumana, jednog od očeva osnivača Evropske unije, koji je još davnih pedesetih godina prošlog stoljeća rekao: "Prije nego što postane vojni savez ili privredni entitet, Evropa mora biti kulturna zajednica u najvišem značenju te riječi."

"Evropa je kontinent različitih kultura, nacionalnih tradicija, ali i zajedničkih civilizacijskih vrijednosti. Bosna i Hercegovina je zemlja tri naroda, više različitih kultura i vjera. Bosna i Hercegovina je, metaforički rečeno, unutar sebe i u odnosu prema drugima kulturni i civilizacijski most. Sastavni dio našeg kulturnog identiteta je da djelujemo kao most između Istoka i Zapada", istaknuo je Radmanović.

Podsjetio je kako su narodi Bosne i Hercegovine od dolaska na današnje prostore uvijek pripadali Evropi kako po svojoj kulturnoj baštini tako i po historijskim vezama i odnosima s drugim narodima i zemljama.

"Bosna i Hercegovina geopolitički, duhovno i kulturno pripada Evropi. Istorijska istraživanja potvrđuju da su u prošlosti postojale čvrste kulturne veze naroda Bosne i Hercegovine s drugim evropskim narodima i njihovim državama. S druge strane, kao mala zemlja Bosna i Hercegovina je dala srazmjerno veliki doprinos kulturno-civilizacijskoj baštini Evrope na kulturnom, naučnom, umjetničkom, humanističkom i duhovnom planu - od najstarijih vremena do danas."

To, prema riječima predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, potvrđuju brojni primjeri. Mnogi poznati naučnici, umjetnici, književnici i kulturni stvaraoci djelovali su u drugim evropskim zemljama. Mladi umjetnici, studenti, kulturni stvaraoci iz Bosne i Hercegovine školovali su se na prestižnim evropskim univerzitetima odakle potječu značajne veze naše zemlje s evropskom tradicijom i kulturnim naslijeđem.

Radmanović naglašava kako Bosna i Hercegovina visoko cijeni specijalne kulturne projekte za zemlje jugoistočne Evrope koje su u proteklom periodu pokretali i organizovali Evropska unija, Vijeće Evrope i UNESCO, uz napomenu kako su ovi kulturni projekti značajno doprinijeli stabilizaciji zemalja jugoistočne Evrope i podstakli kulturnu saradnju i razmjenu između ovih zemalja na njihovom putu u Evropsku uniju.

Ocijenio je kako je protekli period pokazao da je kultura veoma važna u očuvanju mira i izgradnji demokratskog društva na bazi povezivanja, razmjene ideja i dijaloga kulturnih stvaralaca kako na lokalnom, državnom, tako i na međunarodnom nivou.

"Zahvaljujući organizaciji nekoliko velikih kulturnih manifestacija i događaja regionalnog i evropskog značaja, kultura je postala važan faktor ekonomskog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine".

Radmanović je podsjetio kako je u procesu sveopće postratne obnove u Bosni i Hercegovini došlo i do obnove oštećenih ili porušenih kulturnih objekata i dobara, posebno istaknuvši Stari most u Mostaru, čijoj obnovi je UNESCO dao izuzetan doprinos.

U tom kontekstu još jednom je uime Bosne i Hercegovine zahvalio generalnom direktoru UNESCO-a Koičiru Macuriju, navodeći kako je kao rezultat aktivne politike u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini došlo do stavljanja stare jezgre grada Mostara na Listu svjetske baštine UNESCO-a - prvog takve vrste u našoj zemlji.

Radmanović je sudionike samita podsjetio kako su u toku aktivnosti na nominaciji još nekoliko javnih i kulturnih dobara iz Bosne i Hercegovine na listu baštine cijelog čovječanstva.

"Pravo na različitost je osnovna pretpostavka demokratičnosti savremenih društava", kazao je Radmanović, upozorivši kako današnje vlade ne mogu samo deklarativno priznavati postojanje više kultura unutar istog društva, nego moraju stvarno poštovati i podsticati ispoljavanje i razvoj različitog praktičnog kulturnog djelovanja i stvaranja.

Radmanović smatra kako to podrazumijeva kulturni pluralizam kao autentični način egzistencije različitih kultura u ravnopravnom, tolerantnom i otvorenom odnosu.

Naveo je kako na području jugoistočne Evrope, a posebno zapadnog Balkana, žive kulturno bliski narodi.

"Koliko god narodi jugoistočne Evrope nastoje da se razlikuju jedni od drugih - po jeziku, religiji, kulturi, istoriji - utoliko, drugima koji ih posmatraju spolja, izgledaju sličniji", ističe Radmanović.

Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva BiH naglašava kako današnja Evropa još zapadni Balkan doživljava na jedan stereotipan i negativan način, kao mjesto stalnih sukoba i kriza, zaboravljajući na ogromno kulturno-historijsko naslijeđe i umjetničku produkciju koja je stvorena i razvijala se na ovom prostoru bez koga evropski identitet različitosti nije potpun.

"Stoga, kultura može biti jedan od načina za zajedničku promjenu lošeg imidža koji imaju zemlje zapadnog Balkana. Zemlje i narodi jugoistočne Evrope treba da razvijaju i izgrađuju integrativni multikulturalizam evropskog tipa. To je slobodno postojanje različitih autohtonih kultura koje dijele mnoge zajedničke civilizacijske vrijednosti. To je odnos izmetu različitih naroda i njihovih kultura zasnovan na ravnopravnosti - koji više naglašava sličnosti koje postoje između bliskih i srodnih kultura, nego što naglašava razlike po svaku cijenu".

Radmanović navodi kako u doba globalizacije kulturni identitet i kulturna samosvojnost postaju vrijednosti od ključnog značaja za svakog pojedinca, etničku i kulturnu zajednicu, te da se na tom osnovu javlja otpor malih kultura sve izraženijoj kulturnoj unifikaciji svijeta, koja je direktna prijetnja bogatstvu različitosti kultura.

"U takvim uslovima ideal mnogih manjinskih kultura i grupa postaje novo geslo: "Raditi u globalnoj ekonomiji - živjeti u lokalnoj kulturi", konstatira Radmanović.

On je obraćanje sudionicima samita zaključio jednim simboličnim poređenjem.

"Ivo Andrić, Hrvat, rođen u Bosni i Hercegovini, živio i stvarao u Beogradu, pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, jednom prilikom je rekao: «Od svega što čovjek radi i gradi, na svijetu ništa nije vrednije od mostova.» Izgradnja mostova kulture između naših naroda i zemalja biće naš najznačajniji doprinos zajedničkoj evropskoj budućnosti, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: