{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Rabin Schneier: Gubitak osam hiljada života me lično dira

F
9.7.2012. u 20:25
10
Rabin Schneier: Gubitak osam hiljada života me lično dira
10
Rabin Schneier: Gubitak osam hiljada života me lično dira
Arthur Schneier (Foto: AFP)
Gubitak osam hiljada života je nešto što me lično dira jer ja sam preživio holokaust i osjećam bol i tjeskobu porodica. I sam sam izgubio porodicu u holokaustu, kazao je danas u intervjuu bh. agencijama glavni rabin sinagoge Park East u New Yorku Arthur Schneier.
Schneier je doputovao u BiH kako bi prisustvovao ovogodišnjem obilježavanju 17. godišnjice genocida u Srebrenici. Ujedno, Schneier će biti prvi vjerski vođa koji nije musliman, a koji će održati govor na sahrani žrtvama genocida u Srebrenici.

"Ovdje sam da iskažem solidarnost s porodicama žrtava i da im obećam da neću šutjeti na nepravdu. Želim da pošaljem poruku porodicama da neće prestati boljeti ako izgube čovječnost, vjeru u Boga ili budu ljuti. Ne smijemo zaboraviti, moramo se sjećati, ali radi naše djece moramo graditi mostove između nas", kazao je Schneier.

Dodao je da ne možemo mijenjati susjede i da nemamo alternativu. "Ili ćemo zajedno plivati ili ćemo zajedno potonuti", istakao je. Govoreći o vjerskoj toleranciji u svijetu i suživotu različitih religija Schneier je podsjetio da se u istoriji desilo da religija bude povod za rat. "Daleko smo mi danas od toga. Odgovorni religijski lideri danas shvataju da moraju bitii dijelom rješenja, a ne da postanu problem", istakao je. Dešavanja u periodu od 1992.-1995. Schneier vidi kao pitanje ambicije nacionalista, a ne vjerski sukob.

"Srećom, rat u bivšoj Jugoslaviji nije se pretvorio u vjerski sukob. Odgovorni vjerski lideri danas imaju priliku za međureligijski dijalog. U oktobru 2011. sam bio na sastanku koji je organizirao papa Benedict i koji je okupio 300 vjerskih lidera širom svijeta. Okrenuli smo plimu duhovnosti u našu korist. Naravno, postoje ekstremisti i fundamentalisti koji ne vjeruju u suživot, ali mi, koji osjećamo odgovornost za budućnost ovog svijeta moramo učiniti sve da prevlada naš pristup, a ne ekstremistički", pojasnio je Schneier.

Na pitanje kako komentira ponašanje pojedinih vjerskih lidera koji su u toku rata aktivno podržavali masivna ubistva, silovanja i mučenja svih onih koji nisu bili njihove vjere Schneier je kazao da je bilo nekih koji su zagovarali rat.

"Bilo je i onih koji su samo stajali po strani, ali i onih koji su hrabro istupali. Odgovorne vjerske lidere danas brinu ljudska prava i sve ono što je dobro za ljude. Rat to nije. Ono što vjerski lideri mogu uraditi danas je da nastupaju zajedno u borbi za dobrobit čovječanstva", kazao je. Schneier smatra da do iskrenog pomirenja ne može doći ako se izbjegavaju istina i činjenice.

"Ljudi se moraju suočiti s realnošću i tu mogu pomoći ljudi poput mene. Ako meni neko kaže da se holokaust nije desio onda im odgovorim da to ne mogu meni govoriti. Ja sam tamo bio, ja sam to doživio, vidio sve brutalnosti i ostao bez porodice. Vrlo je važno da oni koji su preživjeli tragediju genocida budu svjedoci svega", poručio je Schneier.

Vjera, zaključio je, treba da bude dio javnosti i ne smije biti ostavljena na marginama jer ljudi u današnje vrijeme shvataju da se ne živi samo od kruha već je potrebna i duhovnost. Schneier je zbog svog zalaganja za međureligijsku toleranciju i dijalog među vjerskim zajednicama, dobitnik najvišeg američkog odlikovanja "Predsjednička medalja slobode", koju mu je uručio bivši predsjednik Bill Clinton.

Rođen je u Beču 20. marta 1930. Tokom Drugog svjetskog rata bio je u koncentracionom logoru u Budimpešti. U SAD je došao 1947. U braku je s Elisabeth Nordmann Schneier.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: