Piše: Asim Bešlija
Znanstveno-istraživački inkubator ili ZINK prvi je organizirani oblik okupljanja mladih istraživača u našj zemlji, i zasigurno, jedan od najboljih pokazatelja kako se dobra volja, rad i mala ulaganja mogu pretvoriti u produktivno djelovanje.
Naime, za nešto više od godinu i po djelovanja, ZINK je okupio 15-ak studenata zainteresiranih za naučni rad, mladih istraživača sa dodiplomskih i diplomskih studija, asistenata i doktoranata. Kako dolaze sa različitih tematskih studija, poput sociologije, filozofije, lingvistike, književnosti i historije umjetnosti, time je i ovaj poduhvat dobio interdisciplinarni karakter i neophodnu sinergiju za postizanje uspjeha.
Osnovni cilj osnivača, nekolicine profesora sa sarajevskog Filozofskog fakulteta, jeste da se studentima ali i onima koji su diplomirali i nastavili svoje školovanje, omogući afirmacija kroz njihov vlastiti kreativan rad i primjena naučenog znanja.
Ideja o osnivanju ZINK-a nije originalna već je radije preuzimanje prakse okupljanja mladih istraživača u zemljama Evropske unije, pri različitim univerzitetima i institutima, ali i okvirnim programima EU za nauku.
Ovaj inkubator od samog nastanka nastojao je promovirati bazične principe Bolonjskog procesa tj. promijeniti nasljeđene koncepte obrazovanja i rada na fakultetima. To znači promoviranje dijaloga i interakcije između nastavnog osoblja te samih studenata.
'Pored toga što imaju mogućnost da učestvuju na raznim ličnim i timskim projektima, studenti ovdje mogu uz unapređenje odnosa sa profesorima na nivou nastave, ostvariti i bilje razumijevanje same znanosti odnosno znanstvenog istraživanja', kaže Vedad Muharemović, koordinator ZINK-a.
Među najveće uspjehe ZINK-a trenutno se ubraja pokretanje časopisa za mlade istraživače SOPHOS, u kojem studenti mogu objavljivati vlastite radove, prevode, istraživanja, uz mentorstvo uređivačkog kolegija. Za mnoge ovo znači i međunarodna afirmacija jer se već nakon izlaska prvog broja i dobrih reakcija, radi na indeksiranju časopisa i uključivanju nastavnog osoblja iz SAD-a i Evrope.
Urednik časopisa Kenan Šljivo kaže da je ovo izvanredan način da studenti pokažu kako nisu amorfna masa i da vlastitim sposobnostima i znanjem ovdje mogu iskazati svoj bunt. Reći šta imaju te se kvalitetno i savremeno baviti i globalnim temama.
'Ovdje se radi o raznovrsnoj grupi ljudi koja je sastavljena od studenata sa svih odsjeka, pa su tako i njihova istraživanja vrlo različita. Od vještačke inteligencije, kognitivne znanosti, pozicije kulture i umjetnosti u BiH, do filozofskih i socioloških tema. Mislim da su studenti pokazali zavidan nivo znanja i kreativnosti, i zbog toga je i prvi broja Sophosa ocijenjen kao uspješan', kaže Kenan Šljivo.
Uz napore na stjecanju međunarodnih referenci za časopis, okupljeni u ZINK-u rade i na tome da ovaj naučno-istraživački inkubator povežu i sa drugim fakultetima u Sarajevu ali i drugim univerzitetima.
U njihove redovne aktivnosti ubrajaju se učešća na međunarodnim konferencijama, u zemlji i inozemstvu, ali i razmjena studenata sa drugim evropskim zemljama.
ZINK je do sada dobio podršku od Filozofskog fakulteta u Sarajevu a putem javnog konkursa, i od Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja.
U ovo asocijaciji se nadaju da će njihov primjer uistinu biti inspirativan kako za druge Sarajevske fakultete tako i druge univerzitete širom Bosne i Hercegovine. Jer očito je da se radi o formuli koja donosi rezultate. A rezultati su za našu zemlju posebno bitni.
