U okviru tog projekta predstavnici CSS-a razgovarali su s Mersidom Mešetović, prvom brigadiricom u historiji Oružanih snaga BiH. Ona je imala uspješnu dugogodišnju karijeru u vojnoj profesiji te je supruga i majka dvoje odrasle djece.
"Moj posao nema nedostataka jer uvijek kažem da je biti vojnik human poziv i apsolutno ne bih postojanje oružanih snaga ili vojski stavila u negativan kontekst i rekla da je to neki posao koji ima nedostatke. Međutim, za razliku od nekih drugih profesija, profesija ljudi u uniformi, bez obzira na to da li se radi o vojnicima, policajcima ili vatrogascima, podrazumijeva timski rad. Kada ste angažovani u jednom ovakvom segmentu, to u startu podrazumijeva timski rad, oslonac ljudi jednih na druge, a kada morate tako da živite i radite, onda se tu stiču posebna prijateljstva i jedan poseban respekt jednih prema drugima. To vam garantuje da ćete svoje poslove i zadatke dobro izvršiti. Svako u životu bira svoju profesiju. Profesiju koju obavljam jako volim i nemam ljudskog poriva da kažem nešto loše o tome", rekla je Mešetović.
Kada se obilježavala deseta godišnjica UN-ove Rezolucije 1325, njena očekivanja su bila da će stvari u BiH i u svijetu krenuti nekakvim boljim tokom, bar što se tiče angažovanja žena u pojedinim „muškim profesijama“.
"Imamo vrlo jasnu zakonsku legislativu koja kaže da nema apsolutno nikakve diskriminacije ni po spolu, ni po rasi, ni po vjerskom ili seksualnom opredjeljenju. Međutim, činjenica je da bilo koju osobu ženskog spola pitate, da li su ravnopravne sa svojim kolegama, mislim da će vam rijetko koja imati mogućnost da to potvrdi jer implementacija zakona nije lagan posao i zahtijeva i promjenu svijesti. Koliko se realno bavim pitanjem rodne ravnopravnosti u sektoru sigurnosti, a upoređujući i ostale sektore, nisam vidjela da žene imaju prirodni poriv da pomognu jedna drugoj. Konkretnije, da žena koja 'ispliva' i dođe blizu vrha ili na vrh piramide, ima poriv da pomogne drugim ženama ili je dovedena u takvu situaciju da nema ni mogućnosti da pomogne. Generalno, krivnja se ne može pripisati tim ženama, već vas sistem jednostavno dovede u takvu poziciju da ne možete puno toga uraditi. Sada zamislite koliko je tek teško izboriti se u profesiji koja 'pripada muškarcima'", istakla je Mešetović.
Nada se da će nove generacije donijeti "svježe vjetrove i da će djevojkama, koje sada kreću prvim koracima u ovom sistemu, biti puno lakše".
"Nažalost, moram reći da žene u sektoru sigurnosti nisu ravnopravne sa svojim kolegama. Ponavljam, legislativa je jedno, a njena implementacija u sistem nešto sasvim drugo. Vjerujem da će trebati još dosta vremena da se žene izbore za punu ravnopravnost u ovom sistemu i puno promjena društvene svijesti, naročito svijesti kolega s kojima radimo. Također, biće potrebno mnogo umrežavanja i pomoći žene ženi, odnosno nas kolegica koje imamo više činove, da pomognemo onim koje imaju niže činove i onim koje, tek, započinju svoju karijeru", navela je.
Mešetović smatra da je osim toga, ovo imperativ koji stoji pred bosanskohercegovačkim društvom jer su "žene resurs, odnosno potencijal jednog društva".
"Ako nemate dovoljno muškaraca, morate koristiti žene i što prije steknu potrebne uslove za obavljanje određenih pozicija u društvu, društvu će biti lakše", naglasila je.
Govoreći kako žena u sektoru sigurnosti održava balans između poslovnog i porodičnog života, Mešetović je rekla da su to pozicije gdje nema radnog vremena.
"Ono jeste precizirano zakonom i određenim propisima, ali dođete u poziciju kada više niste u kancelariji ili kada niste u onom normalnom okruženju gdje obavljate svakodnevne poslove. Govorim, naprimjer, o upućivanju vojnika na posebne zadatke. Kada se dese prirodne nepogode, ako radite u jedinici koja je dobila zadatak da učestvuje u saniranju svega toga, vi nemate više ono osmočasovno radno vrijeme. Vi morate biti na terenu. Za primjer se mogu uzeti i operacije podrške miru. Trenutno smo u poziciji da šaljemo dobrovoljce u misije podrške miru, ali će jednom doći vrijeme kada će predstavljati obavezu. Ako u takvim situacijama nemate podršku vaših najbližih, onda je to jako teško, da ne kažem i nemoguće. Izvršavati svakodnevne poslove nije lako, a zamislite još ako hoćete da dobijete i taj prefiks uspješan. Tada sve to mora biti duplo pa još ako ste i žena, onda stvarno treba jako puno toga", rekla je prva brigadirica u historiji Oružanih snaga BiH.
Mešetović smatra da žene trebaju biti više zastupljene u sektoru sigurnosti.
"U sigurnosnim institucijama moramo imati refleksiju strukture društva u kojem živimo. Ta refleksija podrazumijeva da imamo i mlade ljude, srednju i stariju generaciju te, generalno, muškarce i žene u sistemu. Znači, svakodnevno obavljanje poslova i zadataka, odnosno servisiranje građana Bosne i Hercegovine nam diktira da mora biti više žena u svim segmentima društva pa tako i u sektoru sigurnosti", kazala je.
"Kada mi ljudi postave pitanje, da li bih opet gradila svoju karijeru u oružanim snagama, a budite sigurni da nije uvijek bilo lijepo, kažem da bih. Uvijek sam govorila, biti vojnik znači prevashodno biti human. Biti spreman da žrtvuješ svoj život ili dio svoga tijela, da bi neko u ovoj zemlji ili negdje u svijetu bio miran i siguran, velika je stvar i to ne može svako raditi", istakla je Mešetović.
Smatra da "ljudi koji vole slobodu, koji vole da rade častan posao i da budu ponosni na ono što rade, sigurno će naći dobar razlog da rade u Oružanim snagama BiH".
"Uvijek bih preporučila mladim ljudima da dođu i probaju. Rijetko ko kaže na kraju da nije za ovog posla i sigurno da mlade djevojke trebaju da uđu u ovaj sistem, da doprinesu ulozi žene u oružanim snagama svojim većim brojem, zalaganjem, htijenjem i umijećem da rade ovaj posao. Na kraju će sigurno biti zadovoljne", rekla je u razgovoru za CSS Mersida Mešetović, prva brigadirica u historiji Oružanih snaga BiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
