"Djela Ivana Frane Jukića obilježila su 19. stoljeće, a njegov doprinos Banjoj Luci i suživotu u njoj je značajan, jer pokazuje da se i u to vrijeme moglo živjeti zajedno u Banjoj Luci", istakao je Ivica Dujić, predsjednik Zajednice Hrvata.
Ovo udruženje i kroz današnji događaj želi da istakne politiku suživota i zajedništva u Banjoj Luci, a ne sukobljavanja.
"Želimo da to bude pravilo koje ćemo pokušati ostvariti i u sljedećim godinama", najavio je Dujić koji je podsjetio na život i rad Ivana Frane Jukića.
Ovaj izuzetni prosvjetitelj, iako katolički svećenik, za svoga života ostavio je neizbrisiv trag kao putopisac, autor-urednik i izdavač djela narodne predaje i tradicije, arheolog i muzeolog, historičar i geograf, enciklopedista, a i kao prenosilac-sljedbenik provjerenih tekovina narodne medicine.
Nakon njega pristigli prosvjetitelj - arhimandrit Vaso Pelagić zaokružuje, u svom 'Narodnom ljekaru' Jukićeva saznanja i iskustva.
Respektabilni naučni autoriteti tvrde kako je Jukić u svom "Pismu krstjana i hristjana Bosanskijeh" koje uputi Sultanu anticipirao prvi bosanski Ustav.
O Jukiću je govorio i banjalučki novinar i publicist Slavko Podgorelec.
U kasnu jesen 1991. godine u Banjoj Luci su održani "Banjalučki Jukićevi susreti", prvi (nažalost i posljednji) znanstveni simpozij o njegovom životu i djelu.
Građanska Banja Luka oduvijek je nastojala dostojno se odužiti svom sugrađaninu Jukiću. Njegova ulica sačuvala je ime unatoč ratovima i promjenama političkih sistema.
Izradu Jukićeve biste inicirao je 'kulturnjak' Fuad Balić, a realizator je akademski vajar Ahmed Bešić.
Današnje polaganje vijenca ispred Jukićeve biste podržalo je i banjalučko udruženje "Grad".
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
