{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Promocija knjige Lee Tajić: Medijska pismenost je sredstvo za razvoj ekonomije

18.12.2013. u 15:36
0
10
Promocija knjige Lee Tajić: Medijska pismenost je sredstvo za razvoj ekonomije
0
Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu danas je promovirana knjiga "Medijska pismenost u BiH" autorice Lee Tajić. Izdavač Internews u BiH navodi kako se radi o knjizi koja pripada kategoriji pionirskih istraživačkih napora u BiH u ovoj oblasti.
Medijska pismenost je u principu sposobnost građana da pristupe medijima i da na odgovarajući način razumiju način funkcioniranja medija i njihove sadržaje te da ostvare komunikaciju putem medija, kaže autorica.

"To se odnos na veoma širok dijapazon medija, ne samo ove klasične mass medije, već i na muzička djela, film, socijalne mreže, internet..., sve što je medij u najširem smislu riječi. Zašto je bitno raditi na unapređenju medijske pismenosti? Prije svega to je dobar mehanizam za razvoj kritičke svijesti građana i osvještenih medijskih konzumenata koji znaju koji će medij izabrati za određene potrebe. Medijska pismenost je i sredstvo kojim razvijamo našu ekonomiju, a to je stvar koja se podcjenjuje. Digitalna agenda za Europu 2020 ističe značaj medijske i digitalne pismenosti za ekonomski razvoj evropskih zemalja. Procjenjuje se da bi se razvojem medijske pismenosti u nekom programu od osam godina bruto društveni proizvod mogao povećati za pet posto. Diogitalna ekonomija jako raste", kaže Tajić.

Autorica kaže da je njena knjiga, odnosno istraživanje u njoj namijenjena različitim akterima koji se bave unapređenjem medijske pismenosti. U knjizi, koja je besplatna, može se vidjeti šta od ovoga imamo u BiH, a šta nam nedostaje.

"Namijenjena je prije svega institucijama i drugim akterima kao što su obrazovne institucije, NVO, zavodi za statistiku..., da vide kakva je situacija i šta bi se moglo uraditi. Najviše prostora za poboljšanje ima u oblasti integracije medijskog odgoja, savremenog koncepta medijskog odgoja koji obuhvata internet, društvene mreže i nove vidove komunikacije, koji svakako jesu svakodnevnica djece i tinejdžera u obavezne nastavne planove i programe. To imamo i sada ali u minimalnom i zastarjelom konceptu", mišljenja je autorica.

Kaže kako nam se čini da su svima nama u BiH mediji itekako dostupni, međutim ukoliko poredimo podatke vidjet ćemo da dostižemo samo 44 posto evropskog prosjeka.

Kada su u pitanju institucije u BiH i njihova komunikacija sa građanima putem društvenih mreže, Tajić kaže kako je teško dati paušalnu ocjenu da li institucije treba više da koriste savremene kanale komunikacije, ali da bi u prinsipu trebali. Preduvjet za to je da uposlenici tih institucija budu mediski pismeni, to se odnosi i na primjera radi glasnogovornike institucija.

Promotorica knjige Vesima Čičkušić, iz Inspektorata za nauku, obrazovanje, kulturu i sport u Tuzlanskom kantonu, kažu da je knjiga značajan doprinos koji će podstaće na razišljanje kako da se poboljša obrazovni sistem koji bi trebao više raditi na medijskoj pismenosti kod učenika, odnosno studenata.

"Medijska pismenost danas je dio opće pismenosti. Ona znači znati razumjeti dominantne simbole našeg današnjeg društva", dodaje Čičkušić.

Medijska pismenost podrazumjeva vještine i kompetencije za interakciju s medijima, svi oni koji znaju raditi s medijima ne samo kritički čitati i pratiti medije, pojašnjava prof. dr. Lejla Turčilo.

"Medijski pismena osoba je ona koja u BiH danas zna koristiti medije i razmišljati svojom glavom koristeći te medije, ali i koristiti nove medije kao što su društvene mreže, Facebook, Twitter..., na način da prezentira svoje poruke najširem krugu svojih prijatelja, ako ništa drugo", kaže Turčilo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: