"Od tog trenutka će vanjskotrgovinski odnosi biti regulirani trgovinskim dijelom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, čije odredbe omogućavaju zadržavanje određenog nivoa carinske zaštite za pojedine strateške proizvode“, izjavio je za Agenciju FENA projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.
Broj ovih proizvoda, po njegovim riječima, nije veliki, ali u pojedinim slučajevima je nivo carinskog opterećenja dovoljan da njihov daljnji uvoz učini znatno nepovoljnijim i nekonkurentnim.
Nasuprot tome, asimetričan karakter carinskih olakšica Evropske unije za proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine osigurava zadržavanje preferencijalnog tretmana naših proizvoda na tržištu Republike Hrvatske, kao dijelu jedinstvenog tržišta Evropske unije.
"Analizom podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ostvarenoj u 2010. godini, uočljivo je dominantno učešće relativno malog broja proizvoda (grupiranih na nivou četiri znaka Carinske tarife BiH) i u izvozu i u uvozu. Tako je vrijednost izvoza vodećih 20 izvoznih proizvoda u ovom periodu činila 68,66 posto vrijednosti ukupnog izvoza, a vrijednost vodećih 50 uvoznih proizvoda činila je 67,21 posto vrijednosti ukupnog uvoza“, kazao je Gavran, napominjući da se ovi pokazatelji ne razlikuju bitnije u prošloj godini.
Promatrajući detaljnije te vodeće proizvode i njihov pojedinačni tretman u CEFTA-i 2006 i SSP-u, jasno je kako se promjena vanjskotrgovinskog režima odnosi na svega nekoliko njih, s učešćem oko 6,6 posto u ukupnoj vrijednosti uvoza.
"Najveći finansijski efekt svakako će imati primjena maksimalnog carinskog opterećenja od 15 posto za sve duhanske prerađevine, koje su na trećem mjestu po vrijednosti uvoza, a potom promjene u tretmanu mlijeka i mliječnih proizvoda, te pojedinih konditorskih i mesnih proizvoda“, dodao je Gavran.
Važno je naglasiti, po njegovim riječima, kako je ukupno uvozno opterećenje proizvoda za koje će carinska stopa biti povećana više od same stope, jer povećava i osnovicu za obračun PDV-a, te je konačna ulazna cijena još viša. Stvarno povećanje će iznositi od 11,7 posto do 98,69 posto, ovisno o proizvodu. Prosječno povećanje carinskog i poreskog opterećenja na proizvode o kojima je riječ iznosit će oko 51,26 posto.
S obzirom na to da se ukupno carinsko opterećenje pojedinih proizvoda povećava za nekoliko desetina procenata, izvjestan je potpuni prestanak njihovog uvoza ili barem drastično smanjenje, smatra Gavran. Time će se, dodaje, otvoriti realna perspektiva supstitucije uvoza, odnosno povećanja učešća domaćih konkurentskih proizvoda i izravno potaći proizvođači iz Republike Hrvatske na ulaganje u pokretanje proizvodnje u Bosni i Hercegovini.
"Ukoliko ovu priliku optimalno iskoristimo, moguće je i povećanje izvoza na ostala tržišta CEFTA-e 2006, slično pozitivnim iskustvima nakon pristupanja Slovenije Evropskoj uniji i proizvodno orijentiranih ulaganja iz ove države“, napomenuo je Gavran.
Dakle, promjena vanjskotrgovinskog režima s Republikom Hrvatskom prijelazom s CEFTA-e 2006 na SSP u trgovini za većinu proizvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onim oblastima gdje su razlike veće sasvim sigurno će doprinijeti smanjenju uvoza, a najvjerovatnije i povećanju proizvodnje, izvoza i tržišnog učešća domaćih proizvođača.
"Očekivano je i povećanje budžetskih prihoda, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganja i zaposlenosti, ovisno o obimu iskorištenosti ukazanih prilika“, zaključio je Gavran.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
