Spomenik prirode na vrhu Vranice
370

Prokoško jezero odolijeva vremenu, ali ne i čovjeku

Piše: J. Hadžiahmetović
(Foto: Adnan Bubalo)
Prije sedam godina Skupština SBK je donijela Zakon kojim se trebala zaštiti estetska, hidrološka i biološka vrijednost Prokoškog jezera i okoline. Međutim, ovaj prelijepi biser na planini Vranici iz godine u godinu nestaje. Razlog su nelegalne gradnje vikendica u blizini jezera i uništavanje prirodnog izgleda po čemu je ovo jezero nekad bilo nadaleko poznato.

U zagrljaju planine Vranice, na nadmorskoj visini od 1635 metara, smjestilo se Prokoško jezero, jedno od najljepših, ako ne i najljepše prirodno jezero u ovom dijelu Evrope. Od najbližeg grada Fojnice je udaljeno 22 kilometra. Nekada su se oko ovog jezera nalazile samo drvene kolibe čobana, štale i torovi.

Iako je prije sedam godina proglašen Spomenikom prirode, taj prelijepi prirodni pejzaž već godinama nestaje. Betonske vikendice, kojekakve fontane, neplanski i ilegalni arhitektonski poduhvati polako okupiraju jezero u kojem živi Triturus alpestris reiseri, endemična bosanskohercegovačka podvrsta alpskog tritona.

"Čuvenog tritona je veoma teško vidjeti u ovom jezeru, jer je poribljeno ribama predatorima, a nije bilo stanište za ribe", kaže nam jedan od starijih Fojničana koji je, tvrdi, skoro cijeli svoj život proveo na tom vraničkom jezeru. Ovaj dio je bogat i faunom tako da oko jezera možemo pronaći i vraničko zvonce i alpsku ružu. Zelena joha je također nešto po čemu se ovo zaštićeno područje razlikuje od ostalih.

Zakonom o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode, koji je te 2005. godine donesen u Skupštini Srednjobosanskog kantona, trebalo se stati ukraj uništavanju jezera. Planirano je formiranje rendžerske službe - čuvara jezera, zabrana nelegalne gradnje i prilazak automobilom u određenom krugu oko jezera, zabrana nekontrolisane eksploatacije ljekovitog bilja, kao što su brusnica i borovnica, zabrana sječe šume... Nažalost, sve je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Fotografije Prokoškog jezera kroz sva godišnja doba napravio je fotograf Adnan Bubalo.