{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Profesorica Romkinja ruši predrasude o svojoj populaciji

A
13.4.2013. u 13:54
1
7
Profesorica Romkinja ruši predrasude o svojoj populaciji
1
Profesorica i književnica Hedina Tahirović-Sijerčić jedna je od onih pripadnika romske populacije koji ruše predrasude i stereotipe, a dijelove svoje životne priče podijelila je sa novinarom agencije Anadolija
 Hedina Tahirović-Sijerčić (Foto: Anadolija)
Hedina Tahirović-Sijerčić (Foto: Anadolija)

Predrasude i stereotipe o manjinskim populacijama, posebno o romskoj populaciji, koji vladaju diljem Evrope i svijeta, nakon stoljeća negativnih reflekcija i nezaobilaznih slika bosonoge romske djece koja preživljavaju doslovce na ulici, teško je srušiti. Jedini način da se stane u kraj širenju negativnog mišljenja o romskoj populaciji je govoriti o primjerima uspješnih ljudi iz ove manjinske populacije.

Već po svojoj prirodi čovjek se plaši onoga što ne razumije, neistraženog, naizgled nedostupnog i pretapa taj svoj strah u jedan oblik mržnje i odbijanja, smatraju stručnjaci psihologije, ali samo upoznavanje stvari, ljudi i čitavih sredina, otvara posve nova vrata tolerancije i razumijevanja.

Često pominjani navodi o običajima među Romima, poput određivanja bračnog partnera od strane roditelja još u ranoj mladosti djece i uzimanje miraza visoke materijalne vrijednosti prilikom prošnje djevojaka, istraživanjem ove populacije i razgovorom sa Romima, padaju u vodu.

Profesorica i književnica Hedina Tahirović-Sijerčić jedna je od onih pripadnika romske populacije koji ruše predrasude i stereotipe, a dijelove svoje životne priče podijelila je sa novinarom agencije Anadolija.

Odrastenje na Gorici



Sijerčić je danas profesorica romskog jezika, kulture i književnosti Roma na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na katedri za indologiju i dalekoistočne studije, napisala je 16 autorskih djela, te upisala doktorski studij u Levenu u Belgiji.

Njena životna priča je puna uspona i padova ali svoju priču Sijerčić je počela lijepim uspomenama iz djetinjstva, sjećajući se oca i majke koji su njoj, njenim sestrama i bratu bili najveća podrška na putu ka uspjehu.

"Ja sam odrasla na Gorici u romskoj mahali u Sarajevu u porodici sa pet sestara i jednim bratom. Otac je uvijek radio. Taj život i vaspitanje koje smo imali od strane našeg oca i majke se zaista zasnivalo na romskoj tradiciji, da se bude čestit, da se bude vezan za familiju i da se ne bude nepismen i glup nego da u svoj život polaziš svjesno, da ga sam izabereš i da ga živiš dostojanstveno i pošteno", prisjetila se Sijerčić.

Otac kao najveća podrška



Njena najveća podrška bio je njen otac Derviš Tahirović koji je htio da ona i njene sestre budu posebne i obrazovane djevojke, Romkinje.

"Učio nas je da živimo čestito, stalno se bojao da nam neko nešto ne učini, baš zbog toga što smo živjeli u romskoj mahali, a što smo bili izvikani u gradu. Čim živite u jednoj mahali, u jednom okruženju onda vas svrstavaju i generalizuju", pojasnila je Sijerčić.

Ona je na osnovu izjave njenog oca da je "on Rom ko grom", napisala i autobiografsku knjigu "Rom ko grom".

Govoreći o romskoj polulaciji, tačnije o predrasudama, Sijerčić je istakla da sama činjenica da je njen otac kao Rom oženio njenu majku koja je katolkinja odnosno Hrvatica, dovoljan primjer da u romskoj populaciji roditelji ne biraju djeci supružnike, nego da se brakovi sklapaju na normalan način.

"Te predrasude i stereotipi da naši Romi prodaju svoju djecu, posebno kćerke je čista generalizacija", dodala je ona.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Prema njenim riječima, u ovom našem društvu što se samog položaja Roma tiče, svaki narod može za sebe da kaže da su diskriminirani jer država je nažalost tako i koncipirana, tako i konstituisana, posebno u ovom vremenu da se svako može osjećati i diskriminiranim i podčinjenim.

Priču o svom životu, Sijerčić je nastavila sjećanjima na period kada je završila srednju tekstilnu-tehničku školu, koju su ona i njena sestra upisale jer je to bila želja njihovog oca, a zbog njihove sigurnosti.

"U predratno vrijeme sam završila fakultet Političkih nauka, završila sam Pedagošku akademiju, imala sam već i dijete. Odmah po završetku fakulteta, pozvao me je moj rahmetli otac i rekao mi da je dolazio jedan čovjek koji je pitao da li ima neko od Roma ko je završio fakultet, a ko bi radio radio-televizijske emisije na Radio Sarajevu", nastavila je ona.

Ne stidi se porijekla



Sijerčić se iz tog vremena prisjetila i rečenice svoga oca koji ju je tada upitao: "Sine, hoćeš li se ti sramotiti da kažeš da si Romkinja?". Kazala je da se toga nikada nije i neće stidjeti.

Nakon toga je Sijerčić počela raditi na Radio-televiziji gdje je prvenstveno uređivala emisiju na radiju "Dobar dan Romi i ljudi".

"Onda dolazi krah, oduzima vam se sve ono za šta ste se borili, oduzima se sve ono iz čega ste vidjeli neku svoju budućnost, htjeli ste da pobjegnete od one surove mahale, htjeli ste da pobjegnete od onoga što je generalizacija, što su predrasude, što su stereotipi, a za šta se borio i vaš otac i vi sami, nestaje sve to", sjeća se Sijerčić.

Ona je dodala da je nakon toga izbjegla u Njemačku, a zatim u Kanadu.

Sijerčić se sada nalazi na doktorskim studijima u Levenu u Belgiji, a kako kaže, htjela je da dosegne taj nivo obrazovanja, da se neko među Romima može prozvati doktorom u oblasti literature, lingvistike i prevodilačkih nauka što je i oblast mog interesovanja.

Predrasude koje stvaraju bol



Govoreći o predrasudama o romskoj populaciji, Sijerčić je istakla da danas možete naći bilo koje pripadnike drugih većinskih naroda koji žive siromašnije nego što to žive i sami Romi.

"Međutim, sve opet pada na Rome. Vi i dan danas možete naći na ulicama pripadnike većinskih naroda koji rove po kontejnerima, koji kopaju po kantama, koji prose, kradu, koji se bave kriminalom ali niko neće reći to su muslimani, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, nego će opet svako reći to su cigani ili Romi. Negativne stvari se vežu za Rome već generacijama, ja bih rekla i stoljećima", pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, puno je onih koji se ne školuju, čiji roditelji ne dozvoljavaju ženskoj djeci da idu u školu „ili ih izvlače iz škole prije udaje ili djevojke same napuštaju školu".

"Međutim, nekako se sve vrti oko Roma valjda baš zato što su naši Romi najvidljiviji zbog te generalizacije. Zašto sve Rome generalizovati i poistovjećavati sa Romima koje vidite u tim dugim haljama, koji prose po tramvajima", pojasnila je ona.

"Pred sam odlazak iz Njemačke u Kanadu doživljavala sam razne traume u snu, život je bio zaista težak i ja sam te snove zapisivala. Iz tih zapisa su nastajale moje prve pjesme koje sam ja objavila. Prva zbirka pjesama se zvala 'Bol'", sjetila se ona.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: