Profesor Zlatan Begić o presudi Ustavnog suda FBiH: Ruglu se izvrgava osnovni postulat demokratije

"Time zapravo dolazimo u situaciju da se ruglu izvrgava osnovni postulat demokratije, a to je da naši predstavnici u predstavničkom tijelu zapravo trebaju na javan i transparentan način donositi odluke koje se tiču svih nas, i da omoguće široj javnosti, uključujući i stručnu javnost, da uzme učešće u zakonodavnom postupku", kaže Begić.

Kao primjer navodi Izmjene i dopune Zakona o pomilovanju FBiH, a koje su također usvojene u hitnoj proceduri. Ovim je omogućeno davanje pomilovanja već pomilovanim osobama.

"Ovdje je omogućeno višestrukim povratnicima u krivična djela da mogu biti ponovo pomilovani ukoliko ponovo počine krivično djelo i završe u zatvoru. Mislim da su to stvari koje ne govore o nekoj boljoj perspektivi u BiH. Sa stanovišta same procedure najproblematičnije je to da je sve doneseno po hitnom postupku", dodaje on.

Podsjeća da kršnenje poslovničke procedure, odnosno odredbi poslovnika predstavlja ujedno i kršenje Ustava FBiH.

"Poslovničke odredbe su zapravo nastavak ustavne regulative. Ustav daje pravo i obavezu parlamentarnim domovima da određena specifična pitanja svoga rada i funkcionisanja urede poslovnicima. Postoje određene odluke Ustavnog suda FBiH kojima je u prijašnjim slučajevima ovaj sud konstatovao povredu određenog poslovnika prilikom donošenja nekih odluka i gdje je eksplicit utvrdio da povreda poslovnika ujedno znači i kršenje Ustava FBiH", naglašava profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Evidentno svjesno kršenje Ustava FBiH

Begić ističe da je evidentno da vlast na federalnoj razini svjesno krši Ustav FBiH. Kaže i da se takvim ponašanjem ništa dobro ne može postići.

"Ako vi u startu na jedan neustavan način, isključivanjem javnosti zloupotrebljavate određene poslovničke mogućnosti, kršite poslovnik gurajući na silu kroz parlamentarnu proceduru zakon mimo Ustava BiH, stvarate atmosferu dodatnog urušavanja principa vladavine prava pravne i ustavne države, i definitivno to ništa dobro ne može donijeti građanima u ovoj zemlji, niti razvoju demokratije", nastavlja Begić.

Stava je i da apsolutno nije normalno da se na takav način krši Ustav FBiH, a da za to niko ne odgovara.

"Kršenje Ustava FBiH i Ustava BiH vrši se na nekoliko načina. Mi imamo situacije gdje postoje odluke ustavnih sudova koje se ne sprovode, i njih je više od 100. Također, imate donošenje zakona po hitnoj proceduri čime se svjesno krši Ustav FBiH i Poslovnik Parlamenta FBiH, a također imate i zakone koji po svom sadržaju nisu ustavni, odnosno vrlo su sumnjive ustavnosti. Tu vlast svjesno normira određene oblasti i svjesno idući na ograničavanje prava ljudi unutar određenih pravnih i društvenih odnosa", kaže Begić u razgovoru za Klix.ba.

Kao primjer navodi odredbe Zakona o stečajnom postupku FBiH koji je na snazi već desetak godina.

"Odredbama kojima je izmijenjen osnovni zakon o stečaju zapravo je propisano da radnik u stečajnom postupku može zahtijevati potraživanja za posljednjih osam mjeseci, a pri tome imamo situaciju da poslodavac nije isplatio po 50 plata ljudima. To je direktno kršenje prava. Hiljade radnika je prošlo kroz stečajni postupak, a da nisu bili u prilici čak ni da prijave svoja ukupna potraživanja", nastavlja naš sagovornik.

Tužilaštvo doprinijelo ličnoj diskreditaciji

S druge strane, kada je u pitanju općenito rad pravosuđa u BiH koje je u posljednje vrijeme u fokusu javnosti, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli potcrtava da je neprovođenje sudskih odluka krivično djelo.

"Danas imate više od 100 odluka ustavnih sudova i za to niko ne odgovara. Imajući to u vidu, ali i neke slučajeve koji su u prošlosti bili predmetom rada Tužilaštva BiH, ono je u velikoj mjeri doprinijelo svojoj diskreditaciji u javnosti. To svakako ne daje za pravo nosiocima izvršne i sudske vlasti da na bilo koji način komentarišu, pogotovu ne one postupke koji se trenutno vode pred pravosudnim institucijama", naglašava Begić.

Sagovornik Klix.ba portala kaže da treba imati u vidu da ovakvo bh. pravosuđe predstavlja rezultat 20-godišnjeg rada zakonodavnih i izvršnih institucija vlasti.

"Ako sad i postoje neki problemi, a evidentno je da postoje mnogi, u funkcionisanju pravosudnih organa, oni su najdirektniji produkt rada političke vlasti koja je bila predstavljena u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Kao građanin, smatram da postoje itekako politički uticaji kada je u pitanju rad pravosudnih institucija i da se često puta one koriste za političke obračune", dodaje Begić.

Smatra i da treba imati u vidu da bh. pravosuđe ne predstavljaju samo sudovi i tužilaštva.

"Oni su samo kapa, a mnogo gore stvari se dešavaju na kantonalnom i entitetskom nivou. Pri tome ne vidimo da političke elite izražavaju negativan stav prema radu pravosuđa na tim nivoima vlasti. To je zbog činjenice jer su oni, prema mom mišljenju, u velikom dijelu ovladali kantonalnim i entitetskim pravosudnim institucijama. Vi na nivou kantona imate stavove tužilaštava koji vrijeđaju ne samo pravnu logiku, nego i zdrav razum. To je svakako priča za sebe", smatra Begić.

Kada je u pitanju reforma pravosuđa, Begić ističe da taj proces još uvijek nije završen.

"Reforma je trenutno u toku i vidjet ćemo kakav će proizvod svega toga da bude. Meni se čini da ovdje ključna stvar ne leži u nadležnostima, nego u osiguranju institucionalnih mehanizama odgovornosti lica koja vrše pravosudnu funkciju. Osmišljen je jedan čitav sistem kako bi oni bili nezavisni i kako bi mogli nezavisno obavljati pravosudnu funkciju, međutim, mi vidimo da to nije tako. Dakle, fale dodatni mehanizmi sa kojima bi se osigurala odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija za ono što rade, odnosno što ne rade", potcrtava Begić.

Od neutralnosti suda zavisi njegov legitimitet

U posljednje vrijeme u fokusu javnosti svakako je i zaključak Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a koji se odnosi na zabranu nošenja vjerskih obilježja, između ostalog i hidžaba, u pravosudnim institucijama. Begić smatra da od neutralnosti suda zavisi njegov legitimitet.

"Ako građanstvo, odnosno stranke ne doživljavaju sudski organ kao nezavisan i objektivan onda taj sud nema legitimitet. Njegove odluke gube kvalitet legitimiteta koji je jako bitan u jednom demokratskom društvu. Na kraju krajeva, pravo i sloboda vjeroispovijesti i sve ono što se za to vezuje je pravo privatne naravi, odnosno pravo svakog pojedinca", kaže Begić.

Podsjeća i da su u mnogim zemljama zastupljeni posteri u svim javnim institucijama putem kojih se na slikovit način iskazuje šta je to što ne smije biti prisutno u jednoj javnoj instituciji, a kada su u pitanju vjerska obilježja.

"Shodno tome, imate križ na minđušama koji je prekrižen, pa prsten sa križom također prekrižen, turban opet prekriž, ali i hidžab koji je prekrižen. Jednostavno, imate zabranu bilo kakvih obilježja koja se javno ističu, a koja mogu dovesti u pitanje predstavu kod stranaka koje su učesnici u sudskim procesima o objektivnosti tog suda", pojašnjava naš sagovornik.

Nadalje, naglašava da je praksa ustavnih sudova širom svijeta jasna i nedvosmislena.

"Prava na pojedinačnom nivou moraju da se uživaju na način koji će osigurati da se ne naruši tuđe pravo, i u skladu sa određenim univerzalnim vrijednostima koje su ustavne kategorije u tom sistemu. Moje lično mišljenje je da mi ne možemo malo uzimati iz demokratije, pa malo iz nečega što su neki drugi društveni sistemi. U zemljama u kojima su pravilom određena vjerska obilježja, treba znati da žene koje nose hidžab ne mogu samostalno izaći na ulicu, a donedavno nisu mogle ni vozački ispit da polažu, a kamoli da sjednu u sud i da sude. Sve to treba imati u vidu i shvatiti da jednostavno pravo slobode vjeroispovijesti je nešto što je privatno", dodaje Begić.

Na kraju našeg razgovora profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Zlatan Begić napominje da nikome nije negirana mogućnost obnašanja funkcije sudije, s tim da je neophodno prihvatiti pravilo o nemogućnosti isticanja vjerskih obilježja.

Po njegovom mišljenju, to pravilo bi trebalo biti zastupljeno u svim institucijama od strane službenih lica koja tamo rade, jer je riječ o javnom interesu i principu sekularizma.