Profesor Edin Delić: Hrvatska gradnjom deponije radioaktivnog otpada ugrožava živote i ljudi u BiH
Potencijalna lokacija za gradnju deponije trebala bi biti na području nekadašnje kasarne Jugoslovenske narodne armije "Čerkezovac" u Hrvatskoj. Ovakav potez posebno će biti poguban za krajiški biser, rijeku Unu, koja u ovom dijelu stvara veliki luk, stoga bi sva mjesta na rijeci bila direktno pogođena, ukoliko bi došlo do curenja nuklearnog otpada.
U razgovoru za portal Klix.ba profeser s Rudarsko geološko građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Edin Delić, ističe da se radi o gradovima Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi, odnosno da je direktno ugroženo više od 300.000 stanovnika.
"Ovo predstavlja veliku katastrofu za našu zemlju i ljude, jer bi se ova deponija faktički gradila na 850 metara udaljenosti od granice s Hrvatskom i od lijeve obale Une. Neko o ovome mora povesti računa, inače će posljedice biti nesrazmjerne. Ovdje se ne radi o industrijskom otpadu (iz bolnica, fabrika i slično), nego o nečemu što će direktno utjecati na okolinu i zdravlje ljudi. Dovest ćemo se u takvu situaciju da ćemo za nekoliko godina samo morati misliti o tome", rekao je profeser Delić za naš portal.
On ističe da se na ovom prostoru nalaze i mnogi privredni subjekti, poput mljekare u Dubici, što opet s druge strane osim ljudi, ugrožava i životinje.
"Niko ne razmišlja o tome da i naše životinje mogu stradati, opet ponavljam – direktno. Ukoliko radioaktivni otpad i nuklearno gorivo procure, doći će u direktan kontakt s travom koju životinje pasu i ništa drugo vam ne trebam govoriti. Zarazit će se životinje, ali i svi produkti", ističe Delić.
Negodovanje u Hrvatskoj i BiH
Kako nam je objasnio profesor Delić na fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje on predaje, gradnji deponije protive se svi profesori. Za ovu oblast osim njega zadužen je i prof. Zvjezdan Karadžin, ali bez složnosti i pomoći drugih ljudi, ne može se mnogo uraditi. Kako navodi, potrebna je saglasnost obje zemlje.
"Povodom ovoga slučaja u susjednoj Hrvatskoj se provode javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okolinu i Nacrtu prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Prva javna rasprava održana je u Zagrebu, 23. februara, a nakon toga su uslijedili i protesti nezadovoljnih građana iz Sisačko-moslavačke županije", navodi Delić.
Druga javna rasprava održana je danas, a nastavak slijedi sutra u Općini Dvor. Zbog prevelikog lošeg utjecaja na obje zemlje, izgradnji deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada u bivšoj kasarni u Čerkezovcu, na lokalitetu Trgovske gore, protive se i stanovnici iz preko 20 općina u BiH. Prof. Delić rekao nam je također da su protiv ovog akta i neki poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Prevelika šteta i opasnost za krajišku prirodu
Iako bi se deponija trebala graditi na samo 850 metara od granice s Hrvatskom, šteta bi za obje zemlje bila neizmjerna. Osim nepovoljne lokacije za gradnju i direktnog ugrožavanja ljudi i životinja, predloženi lokalitet nije povoljan ni za geološku strukturu.
Kompletno područje nalazi se u vodoplavnom pojasu, 1.200 metara od naseljenog područja i u šumi u kojoj (prirodno) može izbiti požar. Ovom području također prijeti zemljotres od osam stepeni Merkalijeve, odnosno šest stepeni Rihterove skale.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
