{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prodavnice za siromašne u BiH nisu ničija briga

20.12.2014. u 21:47
63
65
Prodavnice za siromašne u BiH nisu ničija briga
63
Prodavnice za siromašne u BiH nisu ničija briga
Foto: Ilustracija
Zatvoren je još jedan Narodni dućan u Sarajevu.
Uprkos rastu cijena iz godine u godinu i realnoj potrebi za socijalnim prodavnicama, koje će osobama slabijeg imovinskog stanja ponuditi jeftinije osnovne životne namirnice, u našoj zemlji je ostao samo jedan Narodni dućan.

Socijalno ugrožene kategorije stanovništva, penzioneri, studenti i nezaposleni sada se mogu opskrbljivati samo u prodavnici na Trgu ZAVNOBiH-a.

"Kupovna moć ljudi strašno je opala. Svaki od 250 kupaca koji dnevno uđu u dućan trošio je u prosjeku 2,40-2,50 KM. Bez obzira na to što nudimo najneophodnije namirnice, poput hljeba, mlijeka i mliječnih proizvoda, krompira ili tjestenine, prije 20-ak dana bili smo primorani zatvoriti prodavnicu u Hrasnom", kazao nam je Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EuroBiH.

Podrška lokalne zajednice ostala na riječima



On ističe da su ove socijalne trgovine pokazatelj kako živimo, te da "danas živimo bolje nego sutra".

Za nešto više od dvije godine, otkako postoje Narodni dućani, za kupovinu u njima registrovano je više od 14.000 ljudi. Ipak, podrška lokalne zajednice svela se samo na moralnu.

"Važno je naglasiti da projekt Narodnog dućana predstavlja zatvoren krug od domaćeg proizvođača do potrošača. Svaka marka ostaje u BiH, pomaže se domaćim fondovima... Na drugoj strani, kupujući uvozni proizvod mi finansiramo druge, čak i onda kad zapošljavaju naše radnike. Da je u svakoj općini po jedan ovakav dućan garantujem vam da bi se ekonomska situacija znatno promijenila", navodi naš sagovornik, inače sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.

Lakota ističe da domaćeg proizvođača, kao ni kupca, niko ne štiti, te podsjeća da oko 20 posto stanovništva BiH živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se oko 60 posto nalazi na rubu siromaštva i gleda "kako će potrošiti svaki fening".

"Ipak, cijene diktiraju veliki centri moći, a mi nismo bili spremni na ovako nemilosrdno tržište", naglasio je.

Blagdani sa skromnom trpezom



Govoreći o perspektivi, Lakota nije optimista.

"Potrošili su se krediti, država i građani plaćaju ceh zbog neuređenosti i loših podsticaja domaćoj proizvodnji. To zabrinjava. Ako se budžet bude punio sredstvima MMF-a, nema nam pomaka. Mi imamo zdrav projekt koji pomaže građanima. Naprimjer, ako kupujete hljeb od pola marke i mlijeko od marku, na kraju mjeseca od ušteđenog novca možete platiti račun za struju", objašnjava i navodi da su u našoj zemlji stvari okrenute naopačke pa se hljeb vozi iz grada u selo, njive su neobrađene, ne rade firme, nema srednje kategorije društva, tako da su ljudi "nabijeni negativnom energijom", jer oni koji bi trebali da prave pozitivne poteze i vode ozdravljenju društva to ne čine.

U vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika, dok jedni budu nazdravljali uz skupa pića na egzotičnim destinacijama, njihovi brojni sugrađani će dugo prevrtati sitan novac u džepu razmišljajući kako do onog najneophodnijeg za život.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: