{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Problemi opstrukcija povratka i diskriminacija manjina u BiH

S
9.4.2011. u 19:59
0
0
Problemi opstrukcija povratka i diskriminacija manjina u BiH
0
Problemi opstrukcija povratka i diskriminacija manjina u BiH
Opstrukcija povratka interno raseljenih lica i izbjeglica, korupcija vlasti, diskriminacija i nasilje nad ženama i etničkim, seksualnim i religijskim manjinama, diskriminaciju osoba sa invaliditetom, trgovina ljudima, kao i limitirana prava po pitanju zaposlenja samo su neki od problema u oblasti ljudskih prava u BiH, navodi se u izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu za prošlu godinu.
U izvještaju se navodi da se povratak interno raseljenih lica i izbjeglica stalno smanjuje, te da se, prema podacima UNHCR, u prvih šest mjeseci 2010. godine vratilo 358 osoba, dok nevladine organizacije tvrde da ovaj podatak nije tačan, jer se UNHCR bazirao na imovini koja je vraćena, a ne na stalnom boravku.

"Visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak pristupu socijalnim beneficijama, nemogućnost prebacivanja socijalnih beneficija prilikom povratka iz drugog entiteta, nedostatak smještaja, visoke opštinske administrativne takse na dokumenta koja se neophodna za pomoć pri gradnji i obnovi i dalje su prepreka povratku", navodi se u izvještaju State Departmenta .

U izvještaju se dodaje da se manjine pri povratku suočavaju sa zastrašivanjem, opstrukcijama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj njezi, penzijskim beneficijama, lošom infrastrukturom, te da se žale na diskriminaciju prilikom zaposlenja.

"U povratničkim oblastima u BiH procenat manjina koji rade na opštinskim poslovima niti predstavlja trenutnu populaciju, niti je u skladu sa popisom iz 1991. godine, a što ukazuje na neuspjeh lokalnih vlasti da primjeni odredbe zakona", navodi se u izvještaju i dodaje da su posmatrači zabilježili povećani trend napada na simbole određenih manjinskih grupa, a ne na pojedince, što utiče na povratak.

U izvještaju se navodi da je Ministarstvo za izbjeglica i raseljenih lica Republike Srpske pružilo podršku Bošnjacima i Hrvatima povratnicima i bosanskim Srbima koji se vraćaju u Federaciju BiH, te da je resorno federalno ministarstvo pomagalo Hrvatima i Srbima u povratku u FBiH, i Bošnjacima i Hrvatima koji su se vratili u RS.

"Entitetska ministarstva dala su ograničenu pomoću u obnovi povratnicima i izdvojila dio iz budžeta u pravcu zajedničkih projekata koje je utvrdila Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH", navodi se u izvještaju i dodaje da su etničke razlike i dalje veoma jake, iako neke mješovite zajednice koegzisitraju mirno.

Zlostavljanje i diskriminacija manjina, kako se navodi, zabilježena je u cijeloj BiH često u vezi sa sporovima oko imovine, a ovi problemi najčešće uključuju skrnavljenje grobova, uvrjedljive grafite, paljevine, oštećenja bogomolja, verbalne uvrede, otpuštanje sa posla, prijetenje i napade.

Kao primjeri navode se kamenovanje hrvatskog kulturnog centra Petar Ajvazović u Doboju, verbalne uvrede dvojice tinejdžera pravoslavnog sveštenika Milorada Milinkovića u Reljevu kod Sarajeva, crtanje nacističkoh kukastog krsta i ustaških simobila na 13 spomenika na muslimanskom groljbu u Žepču, kao i slučaj kada je 20-godišnji mladić ispalio dva hica na pravoslavnu crkvu u Reljevu.

"Nema pomaka i ne očekuju se u vezi sa bombaškim napadom u novembru 2009. godine na kuću sprskog pravoslavnog sveštenika u Sanskom Mostu. Sveštenik Slobodan Višekruna nije povrijeđen, a slučaj do danas nije riješen", navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Kada je riječ o povratu imovine religijskim zajednicama u BiH, u izvještaju se navodi da povrat i dalje rješava od slučaja do slučaja na osnovu procjene opštinskih zvaničnika, koji su u malom broju slučajeva završili restituciju. U izvještaju se dodaje da su mnogi zvaničnici iskoristili slučajeve restitucije za određene političke poene, te da su neriješeni zahtjevi za povrat imovine bili politički i zakonski komplikovani.

U izvještaju Stejt dipartmenta se podsjeća da su u junu 2010. godine predstavnici vlada FBiH i Kantona Sarajeva, sarajevske opštine Stari Grad i Ekonomskog fakulteta potpisali sporazum o povratu zgrade Bogoslovije Srpskoj pravoslavnoj crkvi, prema kome bi gradnja nove zgrade Ekonomskog fakulteta trebala da počne 2011. godine, međutim, vlasti nisu preduzele bilo kakvu aktivnost da se taj sporazum i primjeni.

"Jevrejska i muslimanska zajednica takođe traže trgovinske i stambene zgrade u Sarajevu, a katolička zajednica ima slične zahtjeve u Banjaluci", navodi se u izvještaju.

Prema izvještaju State Departmenta , zlostavljanje zatvorenika, loši uslovi i prenatrpani zatvori sa čestim nasiljem, neuspjeh policije da obavijesti pritvorenike o njihovim pravima ili dozvoli pristup advokatima prije ispitivanja, pogibije od mina, te zlostavljanje i zastrašivanje novinara i civilnog društva, takođe, predstavljaju probleme u oblasti ljudskih prava u BiH.

U izvještaju State Departmenta se podsjeća da su 2010. godine u BiH održani opšti izbori za koje su međunarodni posmatrači ocijenili da su slobodni i fer, ali su naglasili da su mediji bili pristrasni, kao i da su privatni mediji podržavali određene kandidate.

"Nastavljaju se politički pritisci na državne medije, kao i na Regulatornu agenciju za komunikacije dok se političari često žale na pristrasnost. Javni emiteri i dalje su podložni političkom uticaju", navodi se u izvještaju.

Što se tiče nasilja u zatvorima, prema izvještaju Komisije za sprečavanje torutre (CPT), čiji su članovi posjetili zatvore u BiH 2009. godine, policija je fizički maltretirala pojedince tokom hapšenja i u pritvoru.

"CPT navodi da su nasilje među zatvorenicima, kao i zastrašivanje, sukobi među bandama oformljenim na osnovu etničke pripadnosti ili porijekla, česti u zatvoru u Zenici, koji nije pod efektivnom kontrolom zatvorskog osoblja", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se dodaje da je raširena korupcija među zatvorskim zvaničnicima, a kao primjer se navode neki zatvorenici u zatvoru u Sarajevu, koji su upotrijebili veze da budu premješteni u ustanovu na Igmanu, gdje su uslovi i bezbjednost mnogo bolji i labaviji.

"Prema izvještaju CPT-a policajci u zatvoru u Sarajevu zlostavljali su grupu zatvorenika koji su pobjegli, ali kasnije uhvaćeni u martu te godine. Oni tvrde da su ih policajci udarali i tukli na stepeništu zgrade jer tu nema sigurnosnih kamera. U zatvoru u Zenici, iako su slučajevi zlostavljanja smanjeni od 2007. godine, zatvorenici koji su prebačeni u disciplinska odjeljenja žalili su se da su ih policajaci udarali štapovima, pesnicama i palicama, posebno noću. Većina zatvorenika rekla je da ih niko nije tukao", navodi se u izvještaju State Departmenta .

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: