{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Problem Pelješkog mosta: BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru

F
11.12.2015. u 17:22
68
48
Problem Pelješkog mosta: BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru
68
Problem Pelješkog mosta: BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru
Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja i ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru, rečeno je na tribini "BiH pomorska zemlja" koju je općina Novi Grad Sarajevo organizirala povodom dvadesetogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Uvodničar, vršilac dužnosti direktora Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević, saobraćajni inženjer, iz stručnog ugla je objasnio pitanje dugo najavljivane izgradnje pelješkog mosta u Neumskom zalivu te pokazao slajdovima niz primjera svjetskih standarda izgradnje mostova od kojih Bosna i Hercegovina ne smije odustati ako Hrvatska ipak odluči graditi taj most, saopćili su organizatori tribine.

Poštujući svjetske standarde u plovnoj zoni, širina između stubova mora biti minimalno 500 metara a visina 60 metara. Kovačević smatra da bi tek izgradnjom takvog mosta, Bosni i Hercegovini bilo omogućeno pravo na slobodan pristup otvorenom moru i međunarodnim vodama. Tek bi to omogućilo uplovljavanje u Neumski zaliv i najvećim brodovima koji danas plove svjetskim morima, što i treba da bude strateški cilj BiH.

Kovačević podsjeća da je Bosna i Hercegovina potpisala nekoliko konvencija UN-a o pravu mora znatno prije Republike Hrvatske.

Osim otvorenih pitanja o kojima je javnost djelimično ili nikako upoznata u vezi s gradnjom pelješkog mosta, jedno od ključnih je - u kojoj mjeri je Bosna i Hercegovina suverena država.

"Da li je i dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma otvoreno pitanje suverenosti naše zemlje na kompletnom njenom teritoriju", problematizirao je Kovačević.

Neum, Klek i niz drugih današnjih bh. teritorija su 1718. godine pripali Turskoj (Požarevačkim mirom) prilikom razgraničenja Turske i Mletačke Republike.

Takozvanom “Mocenigovom linijom“ utvrđen je i koridor između Neuma i Kleka prema Sutorini i Boki Kotorskoj pa je tada Dubrovnik potpuno fizički odvojen od mletačkih teritorija. Dakle, kad je bilo razgraničenje ovih teritorija, Hrvatska uopće nije bila strana u predmetu ili u sporu, naveo je Kovačević.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: