Uvodničar, vršilac dužnosti direktora Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević, saobraćajni inženjer, iz stručnog ugla je objasnio pitanje dugo najavljivane izgradnje pelješkog mosta u Neumskom zalivu te pokazao slajdovima niz primjera svjetskih standarda izgradnje mostova od kojih Bosna i Hercegovina ne smije odustati ako Hrvatska ipak odluči graditi taj most, saopćili su organizatori tribine.
Poštujući svjetske standarde u plovnoj zoni, širina između stubova mora biti minimalno 500 metara a visina 60 metara. Kovačević smatra da bi tek izgradnjom takvog mosta, Bosni i Hercegovini bilo omogućeno pravo na slobodan pristup otvorenom moru i međunarodnim vodama. Tek bi to omogućilo uplovljavanje u Neumski zaliv i najvećim brodovima koji danas plove svjetskim morima, što i treba da bude strateški cilj BiH.
Kovačević podsjeća da je Bosna i Hercegovina potpisala nekoliko konvencija UN-a o pravu mora znatno prije Republike Hrvatske.
Osim otvorenih pitanja o kojima je javnost djelimično ili nikako upoznata u vezi s gradnjom pelješkog mosta, jedno od ključnih je - u kojoj mjeri je Bosna i Hercegovina suverena država.
"Da li je i dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma otvoreno pitanje suverenosti naše zemlje na kompletnom njenom teritoriju", problematizirao je Kovačević.
Neum, Klek i niz drugih današnjih bh. teritorija su 1718. godine pripali Turskoj (Požarevačkim mirom) prilikom razgraničenja Turske i Mletačke Republike.
Takozvanom “Mocenigovom linijom“ utvrđen je i koridor između Neuma i Kleka prema Sutorini i Boki Kotorskoj pa je tada Dubrovnik potpuno fizički odvojen od mletačkih teritorija. Dakle, kad je bilo razgraničenje ovih teritorija, Hrvatska uopće nije bila strana u predmetu ili u sporu, naveo je Kovačević.
