{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prlić: Herceg-Bosna je poštivala suverenitet BiH

F
6.5.2008. u 10:21
0
0
Prlić: Herceg-Bosna je poštivala suverenitet BiH
0
Prlić: Herceg-Bosna je poštivala suverenitet BiH
Jadranko Prlić, jedan od najviših političkih dužnosnika Herceg-Bosne kojeg Haški sud (ICTY) tereti za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja Ženevske konvencije i Zakona i običaja ratovanja, u ponedjeljak je pred raspravnim vijećem na početku izvođenja dokaza obrane izjavio da je Herceg-Bosna u svim aspektima poštivala suverenitet Bosne i Hercegovine.
"Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s BiH. Nije donijela čak ni statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet Bosne i Hercegovine", rekao je Prlić u svojoj uvodnoj riječi.

Na ICTY-u mu se sudi zajedno s Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Optužnica ih tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. decembra 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do aprila 1994. kad je Vašingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-bošnjački rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.

Suđenje je započelo 26. aprila 2006. izvođenjem dokaza tužiteljstva.

Prlić je u izjavi rekao da nije postojao nikakav zločinački pothvat i da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. "Dao sam svoj doprinos obrani...činili smo sve da se ublaže posljedice rata i kazne zločinci", rekao je Prlić.

On je pred tročlanim sudskim vijećem na čijem je čelu sudac Jean-Claude Antonetti govorio o događajima od početka 90-ih, posebno formiranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a i Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Posvjedočio je da su vlasti u BiH početkom 90-ih preuzele brigu za cjelokupne unutarnje poslove ali ti su "unutarnji poslovi počeli pucati po nacionalnim šavovima izdvajanjem srpskih dijelova".

Istaknuo je da se vlast u Sarajevu oglušila na zahtjeve bosanskohercegovačkih Hrvata da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku.

"BiH je izgubila element neutralnosti i postala akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti", rekao je Prlić. Naglasio je da je BiH postala baza za napad na Hrvatsku te da mnogima još uvijek odzvanjaju riječi Alije Izetbegovića: "To nije naš rat".

U septembru 1991. jedinice JNA okupirale su Hercegovinu i Mostar, a osam zajednica sa 70 općina udružilo se u zajednicu Herceg-Bosna, objasnio je Prlić.

Za HVO je rekao da je formiran u aprilu 1992, a odluku je potpisao Mate Boban.

"Tada nije postojala vojska BiH", rekao je Prlić i kazao da je Boban isticao da se radi o privremenim organima i tijelima, do trenutka kada budu imali naznake da će ustavno ustrojstvo predviđati jednakopravnost triju naroda u federaciji.

Podsjetio je članove sudskog vijeća da je HVO obranio Hercegovinu, srednju Bosnu i bosansku Posavinu.

Za sebe je kazao da se iz posjete SAD-u vratio u rat, kada je JNA napala Mostar.

"HVO je u junu oslobodio Mostar a svaka je općina preuzela ovlasti nekadašnje federacije...trebalo je sve to koordinirati, jer Sarajevo na terenu nije imalo utjecaj", rekao je Prlić opisujući okolnosti svojeg imenovanja za predstojnika odjela za financije HZHB.

"S vojskom i policijom nećeš imati ništa", citirao je Prlić riječi Mate Bobana. "I održao je riječ", dodao je Prlić.

U svojoj uvodnoj riječi je kazao da je uvijek isticao da "BiH, da bi opstala, mora biti jednako blizu i daleko od Beograda i Zagreba".

Iako je obnašao dužnost predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i predsjednika vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosna, tvrdi da se "ni de jure ni de facto, HVO HZHB ne može smatrati kabinetom".

Prlić je pred raspravnim vijećem Haškog suda umjesto svjedočenja dao uvodnu riječ, odnosno izjavu, koja ne može biti dokaz, tj. o dokaznoj vrijednosti odlučuju suci Vijeća. Kako ne svjedoči, Prlić ne može biti podvrgnut protuispitivanju.

U utorak bi se kao svjedok obrane trebao pojaviti Miomir Žužul, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika RH od 1992. do 1993., zamjenik ministra vanjskih poslova RH 1992-1993. i ministar vanjskih poslova RH od 2003. do 2005.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: